Zbog čega se vi kajete? Možda zbog krivih poteza koje ste poduzeli u životu, a možda zbog puteva kojima nikad niste krenuli…
Ako je vjerovati anketi provedenoj nad gotovo 400 Amerikanaca starih između 19 godina i 103 godine, ljubav je najčešće na tapeti kada govorimo o kajanju i žaljenju za prošlošću. Istraživači Fakulteta za menadžment Kellogg Sveučilišta Northwestern u suradnji s kolegama sa Sveučilišta iz Illinoisa su ispitanike zamolili da detaljno opišu jednu odluku zbog koje žale, a čini se kako su se taknuli u pravo osinje gnijezdo ljubavi.
Kajanje zbog ljubavi blisko je 18 posto ispitanika (većinom su žene bile u pitanju), a slijede žaljenja zbog obitelji (16 posto), obrazovanja (13 posto) i karijere (12 posto). Ukupno je deset posto ispitanika žalilo zbog svoje financijske situacije, a devet posto zbog roditeljstva. Najčešće kajanje odnosilo se na sjajnog partnera s kojim su se razišli ili na lošu vezu koja je predugo trajala.
Ženska i muška žaljenja
Ljubavni jadi mučili su 44 posto žena i samo 19 posto muškaraca, što nije iznenadilo istraživače: “Žene tipično imaju ulogu održavanja veza, pa kada stvari krenu loše, one će spontano misliti: ‘trebala sam to drugačije napraviti’. Na taj su način žene i muškarci odgojeni u ovoj kulturi”, objasnio je Neal Roese, psiholog koji je vodio ovo istraživanje.
Dok su žene žalile zbog ljubavi, snažniji se spol najviše kajao zbog svog obrazovanja – i to 34 posto muškaraca, usporedno s 26 posto žena je žalilo za propuštenim prilikama za novim poslom, za time što nisu riskirali kada su trebali i tako ostvariti uspješniju karijeru.
Udruženi je američki tim istraživača napravio razliku između kratkoročnog kajanja – kajanja zbog nečega što se dogodilo nedavno, i dugoročnih žaljenja koja osobe muče godinama. U prvoj su se skupini našle osobe koje su žalile zbog nečega što su napravile – nisu majci čestitale Majčin dan ili su krivo kliknule “odgovori svima” na e-mail koji su dobile. S druge strane, dugoročno kajanje odnosilo se na stvari koje ispitanici nisu napravili – rekli voljenima da ih vole ili riskirali na poslu zbog boljitka karijere.
“S vremenom ljudi racionaliziraju svoja djela i objašnjavaju svoje greške. No, kada je u pitanju nepoduzimanje koraka, zaboravljaju na zapreke na koje su naišli – samo se sjećaju da nisu ni pokušali”, tvrdi psiholog Roese.
K. Horvat
