Stopalo kao dio sustava za kretnje zbog svoje funkcije tijekom dana podložno je većim ili manjim statičkim i dinamičkim opterećenjima. Zahvaljujući specifičnoj građi i anatomiji samog stopala u normalnim uvjetima stopalo se može suprotstaviti tim svakodnevnim opterećenjima.
Zna se da kosti stopala formiraju nekoliko uzdužnih i poprečnih svodova stopala, koji svojim oblikom podsjećaju na lučne mostove. Svodove stopala odražaju i podržavaju mišići stopala i potkoljenice svojom snagom i kontrakcijom. U normalnim uvjetima kada su sile opterećenja stopala i snaga muskulature uravnotežene oblik stopala se ne mijenja, a ne javljaju se i neke posebne tegobe.
U djece tijekom rasta, naročito u doba polaska u školu kao i u adolsecentno doba uslijed poremećaja odnosa ravnoteže opterećenja stopala i snage muskulature dolazi do spuštanja svodova stopala, prvenstveno uzdužnih, što može dovesti i do određenih subjektivnih tegoba. Kod odraslih osoba pak dolazi i do spuštanja poprečnih svodova stopala, što može biti uzrokovano profesijom, neadekvatnom obućom, načinom života i nekim bolestima.
Pojava boli u prednjem dijelu stopala jedan je od najčešćih simptoma spuštenog prednjeg poprečnog svoda. No bol se može javiti i kao znak neke od općih bolesti lokaliziranih na prednjem dijelu stopala, kao što su neke upalne bolesti, metaboličke bolesti, neurogene te vaskularne bolesti, reumatska upala zglobova, upalnih promjena lokaliziranih na zglobovima, prednjem dijelu stopala te kao lokalizirana bolest na samom stopalu.
U praksi danas nam se najčešće ipak javljaju bolesnici s tegobama (bolovima) u prednjem dijelu stopala nazvanom metatarzalgija, uzrokovane spušetnim poprečnim svodovima stopala. Tegobe se većinom javljaju u srednjoj i starijoj životnoj dobi.
U prvoj fazi javlja se bol, a kasnije se mogu javiti i otekline zglobova prednjeg dijela stopala, a u kasnijoj fazi i bolni natisci na tabanu s prednje strane strane ispod glavica kostiju donožja.
Kako liječiti odnosno spriječiti pojavu tegoba?
U uvodu je rečeno da se tegobe javljaju kao nesklad opterećenja i snage muskulature. Znači prednji dio stopala je preopterećen. Rasteretiti prednji dio stopala može se jedino korištenjem ortopedskih uložaka na kojima postoji s prednje strane tzv. pusteni jastučić koji pasivno formira prednji poprečni svod stopala i rasterećuje pripadnu muskulaturu, koja je preopterećena i brže se zamara. Uz korištenje ortopedskih uložaka važno je i jačati muskulaturu stopala specifičnim vježbama jer što je muskulatura jača tegobe su manje ili u potpunosti jenjavaju.
U koliko ne dolazi do željenog smanjenja simptoma ovim prethodnim postupcima liječenje se onda nastavlja fizikalnom terapijom – korištenjem jednom od optimalnih.
U većini slučajeva takvim liječenjem tegobe prestaju ili se bitno smanjuju. No kod nekih osoba sa spuštenim poprečnim svodovima stopala i biomehaničkim promjenama prednjeg dijela stopala tegobe progrediraju i dalje te se stvaraju i bolni natisci na samom tabanu. Kod takvih bolesnika dolazi u obzir i jedan od operativnih zahvata na kostima prednjeg dijela stopala. Bit zahvata je djelomice formirati prednji poprečni svod i rasteretiti preopterećene glavice kostiju donožja. Zahvat je vrlo efikasan i zahvalan. Osoba može već drugi dan poslije operacije opteretiti stopalo bez značajnijih bolova, a natisci koji su stvoreni sponatano nestaju u idućih 1,5 – 2 mjeseca.
Ovo je jedan od najčešćih uzroka pojave boli prednjeg dijela stopala koji liječimo operativnim putem ukoliko se prethodnim konzervativnim liječenjem nije moglo uspješno otkloniti subjektivne i objektivne tegobe.
Današnjim suvremenim metodama liječenja, bilo konzervativnim bilo operativnim, uglavnom se mogu odstraniti i sve ostale tegobe lokalizirane na prednjem dijelu stopala uzrokovane i drugim čimbenicima uz uvjet postavljene točne dijagnoze i pravilnim odabirom liječenja.
Autor teksta:
prim. dr. sc. Mladen Madjarević,
Klinika za ortopediju KBC-a Zagreb,
suradnik Poliklinike Bilić Vision za oftalmologiju,
ortopediju
i internu medicinu
