Botulinum toksin je otrov kojeg izlučuje anaeroba štapićasta bakterija Clostridium botulinum.
Ova bakterija rasprostranjena je u tlu, životinjskom izmetu, može se razmnožavati u hrani, ali i u donjem probavnom sustavu u djece. Trovanja nastaju najčešće putem hrane (konzervirana, dimljena, vakuum-hrana koja se ne kuha) u kojoj je stvoren toksin, a moguća je zaraza i putem rane. Botulinom toksin postoji u sedam imunoloških različitih tipova podjeljenih u grupe od A do H.
Za ljudsku vrstu otrovni su tipovi A, B i E. Ovaj toksin jest egzogeni neurotoksin (otrova koji djeluju preko živčanog sustava), a letalna doza za čovjeka je manja od 1 mikrograma. Nakon ulaska u krvotok, botulinum toksin ulazi u živčane završetke i tamo blokira izbacivanje neurotransmitora acetil-kolina što dovodi do ireverzibilne paralize mišića. Bolest je poznata pod nazivom botulizam.
Masna koža – kako vam pomažu jabučni ocat, ružina vodica, zobene pahuljice…
Simptomi trovanja
Prvi simptomi trovanja nastaju u periodu od 18-96 sati, a uključuju pojavu poremećaja vida, govora, gutanja, progresivne paralize poprečno prugastih mišića, a smrt nastaje zbog respiratorne paralize. Pojava smrtnosti ukoliko se ne liječi je do 20% Trovanje botulinum toksinom prvi je opisao Justinus Kerner, austrijski liječnik, u 19. stoljeću te toksin nazavo «otrovom kobasica» zbog trovanja koje je on izazvao nakon konzumiranja nedovoljno termički obrađenih kobasica. Kerner je također došao na ideju da bi se možda taj toksin mogao koristiti i u medicinske svrhe, u liječenju nevoljnih pokreta i grčeva mišića, no njegova ideja nije se održala. Tek kasnije, oko 1980. ovaj toskin počeo se primijenjivati u liječenju strabizma, odnosno poremećaja gdje oba oka nemaju zajednički smjer gledanja. Danas se koristi za liječnje velikog broja bolesti te u kozmetičke svrhe. U medicinske svrhe upravo se koristi njegovo kemijsko svojstvo denervacije mišića, a toksin se aplicira direktno u mišićno tkivo.
Sredstvo za ublažavanje bora i prekomjernog znojenja
Najveću popularnost, ovaj toskin, dakako je stekao u estetskoj dermatologiji, a primjenjuje se kao sredstvo za ublažavanje bora koje nastaju kao posljedica mimike tj. micanja mišića lica. Također botulinum toksin koristi se i kao terapija kod prekomjernog znojenja tj. hiperhidroze. U Hrvatskoj botulinom toksin tip A registriran je (odobren) za primjenu kod žarišnih distonija (cervikalne distonije i hemifacijalnog spazma), za rješavanje spazma kod cerebralne paralize, nakon moždanog udara ili trume mozga.
Distonije predstavljaju nekontrolirane grčeve pojedinih mišića, koje dovode do nenormalnih i često bolnih pokreta pojedinih dijelova tijela. Kod cervikalne distonije dolazi do nekontrolirane kretnje vratnih mišića i mišića ramena, a često je prisutan tremor i trajno krivi položaj glave. Hemifacijalni spazam karakterizira neregularne mišićne kontrakcije na jednoj strani lica.
Jednostavno i briljantno – kako koristiti mlijeko za njegu kože lica!
Učinak terapije botulinum toksion tip A javlja se u periodu unutar 2 tjedna od primjene, a traje 3-4 mjeseca.
Prečesta primjena tj. prekratki razmaci u primjeni mogu rezultirati imunološkim odgovorom i stvaranjem protutjela, čime se smanjuje učinak liječenja ili on može čak i izostati.
Pozitivna djelovanja
Brojna su pozitivna djelovanja botulinum toksina tipa A no najnovija istraživanja dovela su do toga da je njegov cjelokupni učinak i sigurnost na ljudsko tijelo potrebno još dodatno istražiti. Jedna studija koja je provedena u Italiji uključivala je uporabu botulinum toksina tipa A na miševima i laboratorijskim štakorima te se pokazalo da su u moždanom tkivu tih životinja nađeni određeni proteini koji proizlaze iz učinka ovog toksina.
Od tada postoji teorija da ovaj toskin može putovati od mjesta primjene sve do mozga. U mozgu naravno nema mišića te toksin ne može ispoljavati svoj osnovni učinak paralize mišića no mogao bi djelovati na kongitivne moždane funkcije (osjećaje, pamćenje). Tretnutno botulinum toksin i dalje je u primjeni, ali još mnogo toga o njegovom učinku u tijelu i mozgu nije poznato, stoga će biti potrebo provesti još dodatnih istraživanja.
Foto: Shutterstock
