Nerijetko primjećujem kako u Hrvatskoj (i na ovim prostorima) ne postoji temeljno razumijevanje za dodatke prehrani. I to ne od laika, već od zdravstvene struke – nekih liječnika, nutricionista, ponekad i farmaceuta.
Dakle, posve krive predodžbe dolaze od
stručnjaka koji brinu o zdravlju ljudi, svatko u svojem djelokrugu. Drugim
riječima, mnogi od njih ne razumiju o čemu se radi, ili pak uopće ni ne vide
ulogu dodataka prehrani.
Slušajući tako neke od njih kako
odgovaraju na pitanja o dodacima prehrani, često čujem kako govore kako su to “bezopasni preparati”, “vitaminsko-mineralni proizvodi”, “vitamini” ili “kako
je sve to placebo”, “bacanje novaca” itd. Prije svega, vidljivo je da samim
pojmovima “brkaju krumpire i jabuke”.
Zato, moram razjasniti; dodaci
prehrani kao što i samo ime govori dopuna
su prehrani, pri čemu oni mogu u
prehrani dopunjavati hranjive tvari neophodne za život i za odvijanje
metaboličkih procesa (a to su vitamini, mineralne tvari, aminokiseline,
bjelančevine, masne kiseline). Oni mogu, ali i uopće ne moraju biti vitaminskog
i(li) mineralnog sastava. U tu skupinu dodataka prehrani pripadaju i proteinski
praškovi koji su prečesto i posve neopravdano na meti onih koji ne razumiju
samu materiju. Dakle, dodaci prehrani tog tipa su hranjive tvari i mogu biti manjkave u prehrani, pa ih ponekad valja
dodavati iz dodataka prehrani u obliku tableta, kapsula, prašaka, itd. Takvi se
dodaci prehrani nerijetko nazivaju nutraceuticima.
Osim toga, u kategoriju dodataka
prehrani spadaju i biljni dodaci prehrani (fitoterapeutici) koji sadrže
ekstrakte ili usitnjene dijelove biljaka koje pokazuju određeno
biološko/fiziološko/biokemijsko djelovanje. Za razliku od prethodne
podkategorije, ovi dodaci prehrani nisu
nužni u prehrani, niti su neophodni
za životne procese. No, zbog svojeg konkretnog i (pred)dokazanog djelovanja
na određeno zdravstveni segment/organ/sustav organa, mogu pokazati pozitivan
učinak na određenu zdravstvenu tegobu. No, uz prethodnu konzultaciju s
liječnikom. Dobar primjer je ekstrakt ginkga koji blagotvorno djeluje na
cirkulaciju u mozgu. Isto tako spomenuti ekstrakt fermentirane crvene riže ili
fitosteroli učinkovito snižavaju povišene vrijednosti kolesterola. Nerijetko
takvi dodaci prehrani postaju jedina alternativa zbog nezgodnih nuspojava nekih
lijekova. No, svakako, takvu intervenciju “samopomoći” potrebno je napraviti
samo uz konzultaciju s liječnikom i nikako ne prekidati terapiju lijekovima na
svoju incijativu. Iako mnogi od liječnika imaju primjedbu “kako to ne vrijedi
jer nije prošlo sve tri faze kliničkih dokaza“. No, znanstveni dokazi o
učinkovitosti uistinu postoje, iako na čistoći i standardizaciji (nekih)
dodataka prehrani bi valjalo još poraditi.
Iz dosadašnjeg iskustva znam kako
neki stručnjaci, uglavnom liječnici,
nažalost ne žele ni čuti nikakvu argumentiranu informaciju o dodacima prehrani,
unaprijed smatrajući bilo kakvu (argumentiranu) raspravu bespotrebnom, citiram: “placebom”, “mumbo-jumbo proizvodom za varanje potrošača“, “niš-korist
bedastoćom“, “porezom na budale“. Nažalost.
Srećom ima i brojnih izuzetaka,
umom otvorenih i vrsnih stručnjaka koji su otvoreni za argumentiranu raspravu,
i koji žele čuti informaciju i od drugih stručnjaka komplementarnih struka.
Svakako bi bilo uputnije da oni stručnjaci koji čitavu kategoriju dodataka
prehrani etiketiraju kao besmislenom, dopuste sebi, i svojim pacijentima pravo
na informaciju. I to svakako – argumentiranu.
A njih navodim, u nastavku:
postoje brojni znanstveni dokazi o korisnosti primjene dodataka prehrani kao
potporu dijetoterapiji i klasičnoj farmakološkoj terapiji. Primjerice,
kvalitetni dodaci prehrani nerijetko su prvi i najbolji izbor pri debljini kao
jednoj od najvećih javnozdravstvenih problema. Daleko od toga da nema
beskorisnih i nepotrebnih dodataka prehrani, pa i za mršavljenje. Svakako da ih
ima. No, radi njih ne moraju biti etiketirani oni dodaci prehrani koji pomažu,
a nemaju negativan utjecaj na zdravlje.
Mnoge velike inozemne tvrtke koje se bave
nutraceuticima, ulažu vrlo ozbiljne napore (i financijska sredstva) za
regulaciju zdravstvenih tvrdnji, dokazivanje sigurnosti i učinkovitosti
proizvoda. Nerijetko u zadnje vrijeme mnogi dodaci prehrani imaju i kliničke
studije koje potvrđuju sigurnost i učinkovitost primjene dodataka prehrani.
Unatoč tvrdnjama nekih neupućenih
kako iz prehrane sve dobivamo, odgovorno
i iz svojeg stručnog radnog iskustva tvrdim kako 90 posto ljudi ima vrlo manjkavu
prehranu i kako su im (vitaminsko-mineralni-proteinski) dodaci prehrani
nerijetko vrlo potrebni. No, također ostajem i pri tvrdnji kako se većinu
dodataka prehrani nikako ne bi smjelo uzimati nasumce, već uz prethodan savjet
stručnjaka (s dodacima prehrani upoznatog nutricionista,
farmaceuta i liječnika).
Nenad Bratković
magistar nutricionizma
