Osnovni motiv za izradu novih prehrambenih preporuka i smjernica, kao i novih jelovnika (od 26.11.2007. godine) za prehranu djece u dječjim vrtićima su nove znanstvene spoznaje na području prehrane, a odnose se između ostalog, na sastav i vrstu namirnica, način pripreme i kombiniranje namirnica.
Osnovi je cilj dakle osuvremenirti standarde za planiranje prehrane djece u dječjim vrtićima prema aktualnim stavovima krovnih institucija koje se bave prehranom djece (WHO, EU, ESPGAN).
Što sadrže nove prehrambene smjernice?
Nove smjernice, između ostalog uključuju preporuke o udjelu zasićenih masti, jednostavnih šećera te prehrambenih vlakana u prehrani dojenčadi (6-12 mjeseci) i djece (1-3 i 1-6 godina). Naime, adekvatna kontrola unosa ovih kritičnih nutrijenata ključna je za prevenciju mnogih bolesti u dječjoj dobi i kasnije tijekom života. To su potvrdila i brojna znanstvena istraživanja provedena na ovom području.
Prekomjeran unos rafinirane hrane i hrane s visokim udjelom zasićenih masti i jednostavnih šećera tijekom intenzivnog rasta i razvoja djeteta (rano djetinstvo) nosi sa sobom povećan rizik od cijelog niza kroničnih bolesti uvjetovanih nepravilnom prehranom, poput kardiovaskularnih bolesti, hipertenzije, karijesa, debljine, dijabetesa, osteoporoze. Danas se mnoge od tih bolesti nazivaju pedijatrijskim bolestima jer se smatra da imaju korijene u najranijem djetinjstvu.
Sve veća učestalost pretilosti i kroničnih bolesti već u najranijoj dobi poziva na važnost pomnog i stručnog planiranja dječjih jelovnika, te promišljanja u odabiru nutritivno vrijednih namirnica koje se svakodnevno moraju naći na dječjem tanjuru.
Bit tih preporuka je također, naglašavanje nužnosti izbjegavanja svih strogih ograničenja u prehrani, te primjena raznolikih, po mogućnosti sezonskih i svježih namirnica.
Zato je bilo vrijedno izraditi nove smjernice i preporuke za planiranje prehrane djece predškolske dobi kako bi na taj način već od najranije dobi, stvarali pozitivne navike i omogućili svakom djetetu da jede kvalitetno, raznovrsno, količinski dovoljno, te da je hrana koju jede kontrolirana u stručnim institucijama. U razdoblju ranog djetinjstva kada dijete najbrže raste i najintenzivnije se razvija pravilna je prehrana od iznimne važnosti.
Što donose novi jelovnici?
-
Prehrana se temelji na cjelovitim žitaricama,
sezonskom voću i povrću - U jelovnike se uvode nove vrste
mahunarki koje do sada nisu korištene ili su korištene tek
sporadično - U skupini mesa prednost se daje lakše probavljivim vrstama poput mesa peradi, kunićevine, teletine i janjetine
- U skupini mlijeka i mliječnih proizvoda naglasak je na fermentiranim mliječnim proizvodima, te je određen minimalni udio mliječne masti koji se preporučuje za pojedinu dob
- Izvori masnoća koji se koriste u prehrani bogati su nezasićenim masnim kiselinama i siromašni zasićenim masnim kiselinama (maslinovo, bućino, repičino ulje)
- Prilikom pripreme jela koristi se svježe začinsko bilje
U nove prehrambene smjernice uključene su i preporuke o adekvatnom unosu
i dostupnosti vode, naglasak se stavlja i na estetiku jela i stola te atmosferu
blagovanja. Također, veća je uključenost roditelja – aktivno učešće kroz
različite oblike rada.
Ordinacija.hr preporučuje:
