Pušenje je među raznim staroameričkim kulturama bilo uobičajeno i u prvom je redu imalo obredno značenje.
Prvi podaci o pušenju zapisani su u dnevniku Kristofora Kolumba gdje je opisano kako Indijanci motaju list duhana i pale ga s jedne strane, a s druge strane uvlače dim u pluća te ga potom izdišu.
No danas je pušenje postalo glavni rizični čimbenik za razvoj velikog broja bolesti, među kojima su: rak bronha i pluća, grkljana, ždrijela, usne šupljine, jednjaka, bubrega, mokraćnog mjehura, gušterače, a i neki oblici leukemije češći su u osoba koje puše.
Pritom je sasvim svejedno je li riječ o aktivnom ili pasivnom pušenju. U bolesnika s astmom pasivno pušenje izaziva nelagodu, izravno i astmatični napad, a kod dojenčadi i male djece dovodi do učestalijeg bronhitisa, upale pluća, astme, drugih bolesti dišnog sustava i smanjene plućne funkcije te akutne i kronične upale srednjeg uha. Također pušenje, bilo aktivno bilo pasivno, ometa apsorpciju brojnih vitamina zbog čega se pušačima svakako preporuča zaštititi svoje tijelo ili unosom svježeg voća i povrća ili unosom vitaminskih i mineralnih dodataka. Zbog svega prethodno navedenog, u svijetu se svake godine 31. svibnja obilježava Svjetski dan nepušenja. Obilježavanje tog dana je potaknula Svjetska zdravstvena organizacija (WHO – World Health Organization).
Svaki pušač, osobito onaj dužeg pušačkog staža zna da nije lako prestati pušiti. Ne radi se samo o psihičkoj već i o fizičkoj ovisnosti.
Psihička ovisnost je posljedica ponavljanih ritualnih pokreta. Fizička ovisnost je posljedica stvaranja nikotinskih receptora koji traže da budu zasićeni nikotinom. U protivnom se stvara apstinencijska kriza.
Brojni su štetni učinci pušenja na naš organizam, ali u ovom tekstu ćemo se zadržati samo na tvarima čiju apsorpciju pušenje najviše ometa, a to su vitamini. Jedan od glavnih uzroka nastanka slobodnih radikala u našem organizmu je upravo – pušenje!
Da bismo se obranili od slobodnih radikala, u organizam je potrebno unositi antioksidanse
Najvažniji antioksidansi su vitamini C i E. Međutim, pušenje može uvjetovati deficit vitamina, prvenstveno vitamina C koji nam je važan za obrambeni sustav organizma. Procijenjeno je da svaka cigareta uništi i do 130 mg vitamina C te da bi pušači trebali unositi barem 3000 mg ovog vitamina na dan kako bi pokrili minimalne dnevne potrebe za njim. Osim za vitaminom C, u pušača je povećana potreba i za vitaminima B skupine te za vitaminima A i E. Vitamini B skupine obuhvaćaju grupu vitamina različitog djelovanja. Nalaze se zajedno u mnogim namirnicama i često zajednički djeluju kako bi potaknuli metabolizam, poboljšali rad imunološkog i živčanog sustava, utječu na rast stanica i njihovu diobu.
Za pušače su vitamini ove skupine bitni jer štite sluznicu usta i usne šupljine, a neki vitam9+6ini ove skupine (B6) djelotvorno su sredstvo u prevenciji ateroskleroze, moždanog udara i srčanog infarkta.
Vitamin A se u organizmu pojavljuje u različitim oblicima pa možemo govoriti o skupini vitamina A. Vitamin A se u užem smislu naziva retinol. Njegova funkcija u organizmu može biti narušena nedovoljnim unosom masti u prehrani, oštećenjem jetre, kao i uzimanjem estrogenskih hormonskih preparata. Nedostatak ovog vitamina dovodi do povećanja osjetljivosti na infekcije, sušenja kože, opadanja kose, noćnog sljepila, povećanja osjetljivosti na svjetlost, a u dječjem uzrastu do usporavanja rasta i razvoja kostiju. Vitamin A jača imunološki sustav koji je narušen pretjeranim pušenjem. Vitamin E je antioksidans te ima ulogu u stabilizaciji staničnih membrana, regulaciji reakcija oksidacije i zaštiti vitamina A. Smatra se da je njegova uloga uglavnom vezana uz nezasićene masne kiseline, pružajući zaštitu kako bi se onemogućila njihova oksidacija. Štiti vitamin A od neželjenih oksidacijskih promjena u kojima sudjeluju brojne nezasićene masne kiseline, te se na taj način vrši prevencija ateroskleroze. Također, dokazao se kao izrazito djelotvoran u prevenciji od trovanja nekim lijekovima i teškim metalima, od kojih je posebice važan kadmij. Zašto kadmij? Iz tog razloga što su cigarete značajan izvor ovog elementa. Jedan od razloga njegove otrovnosti je utjecaj na apsorpciju cinka. Cink je jedan od najznačajnijih minerala za naše tijelo i nalazi se u gotovo svakoj stanici. Da bismo spriječili daljnju apsorpciju kadmija u organizmu, preporučuje se uzimanje cinka, kalcija, bakra, vitamina C, vitamina E, nekih vitamina B skupine i vitamina A. Zbog toga, kao što smo već napomenuli, uzimanje vitaminskih i mineralnih dodataka može biti dobra odluka ako niste u mogućnosti konzumirati veće količine svježeg voća i povrća.
Pandemija pušenja predstavlja globalni javnozdravstveni i gospodarski problem
Pušenje ubija veći broj ljudi nego prometne nesreće, alkohol, požari, ubojstva, samoubojstva, droga i AIDS zajedno. Prema procjenama Svjetske zdravstvene organizacije, svake godine umire više od 6 milijuna ljudi zbog neposrednog pušenja, a 890,000 zbog pasivnog pušenja. U Hrvatskoj je svaka treća odrasla osoba pušač, a procjenjuje se da od bolesti vezanih uz pušenje u Hrvatskoj godišnje umire čak 12 000 do 14 000 ljudi.
Želite bolje rezultate vježbanja? Jedite lisnato povrće, sezam, avokado…
Najbolji lijek je prestati pušiti, no ako se još niste odlučili za taj korak, trebate poraditi na prevenciji nastanka ovih strašnih bolesti.
Vitamin C, osim što ima značajnu ulogu za naše opće zdravlje i neophodan je u svakodnevnoj prehrani, izuzetno je važan za pušače jer pomaže u sprječavanju nastanka fatalnih bolesti povezanih s pušenjem, poput emfizema, kardiovaskularnih bolesti i raka pluća.
Vitamin C je snažan antagonist p-benzokinona i uzimanje umjereno velikih količina vitamina C (oko 2.000 mg/dan) kod pušača može u vrlo velikoj mjeri smanjiti rizik nastanka bolesti izazvanih pušenjem cigareta. Obzirom da ovako velike količine mogu izazvati želučane i crijevne tegobe, svakako trebamo preporučiti natrijev askorbat, nekiseli oblik vitamina C koji ne izaziva želučanocrijevne probleme.
Simptomi manjka magnezija u trudnoći
Foto: Shutterstock
