Završili su blagdani i blagdansko prejedanje i sad se treba vratiti u normalu. A gdje ćete boljeg načina od detoksifikacije.
Šalim se.
Detokse bilo koje vrste izbjegavajte bez daljnjeg.
I dok većina na sreću neće poduzeti ove drastične, a ponekad i opasne mjere utapanja prehrambenih grijeha u zelenim sokovima, na ovaj ili onaj će se način pokušati iskupiti i natjerati vagu da pokaže nižu brojku. Nerijetko, nažalost, na pogrešan način.
Netolerancija prema intolerancijama (na hranu, naravno)
Želja za kompenzacijom
Ako ste pratili moj predblagdanski savjet i umjereno pretjerali, ograničavajući to pretjerivanje samo na doista posebne dane (Božić i Novu godinu), potrebe za iskupljenjem neće biti.
Ako savjet očekivano niste pratili, i kilaža je poskočila više nego što bi to bilo prihvatljivo, oduprite se želji za kompenzacijom. Ista će gotovo sigurno dovesti do žurbe, prekompenzacije, koja će pak vrlo vjerojatno dovesti do posrtanja, razvoja osjećaja krivnje, lako moguće i posljedičnog prejedanja, te ponovne potrebe za kompenzacijom.
Tako upadate u začarani krug, a svakim ciklusom vaš je odnos prema hrani malo nezdraviji.
Prehrambena krivnja
Krivnja stvara psihološki stres. Stres koji se ponavlja negativno se odražava na zdravlje. S obzirom da nam moderni užurbani svijet već servira dovoljno stresa, ne moramo ga tražiti i u prehrani.
Laži o glutenu (i gdje se krije prava istina)
Prehrambena krivnja može biti posljedica dva osnovna prehrambena ponašanja: konzumacije popularno nezdrave hrane i pretjerivanja u količini hrane.
Nažalost, mediji i neprofesionalni savjeti uzrok su crno-bijele podjele hrane na zdravu i nezdravu. Na dozvoljenu i nedozvoljenu, dobru i lošu. Konzumacija zdrave hrane učinit će vas zdravima i mršavima, a one loše nezdravima i debelima. A vjerojatno će i biti uzrokom osuđujućih pogleda od strane vaših „prehrambeno osviještenih poznanika“.
Naravno, nije tako jednostavno. Ne mogu dovoljno puta ponoviti, ne postoje zdrava i nezdrava hrana, već samo zdrava i nezdrava prehrana. Uostalom, voda može biti otrov ukoliko je popijete previše, a šećer lijek za dijabetičara u hipoglikemiji.
Toksična detoksifikacija ili zašto morate zaboraviti na detox
Shodno tome, u zdravoj prehrani, nema mjesta krivnji zbog konzumacije „nezdrave“ hrane.
Kad govorimo o krivnji zbog pretjerivanja u količini hrane, stvar je malo maglovitija. Zdrava doza krivnje je poželjna i služi nam kao podsjetnik na izbjegavanje ponašanja, u ovom slučaju pretjerivanja, koje je do nje dovelo. Međutim, problem nastaje kad krivnja postaje snažnija no što bi trebala biti, kad se produlji duže nego što bi trebala, kad počne izazivati strah od kalorija, strah od hrane, strah od jedenja.
Zašto jedemo previše? Odgovor bi vas mogao iznenaditi
Lakše reći nego učiniti, znam. Razvoj zdravih prehrambenih navika i odnosa prema hrani u svijetu koji kao da se urotio protiv zdrave prehrane i zdrave tjelesne mase zahtijeva vremena. Nerijetko, u procesu će vam trebati pomoć nutricionista. Suprotno uvriježenom mišljenju, nutricionist nije samo osoba koja će vam (pro)dati jelovnik za mršavljenje, već vas i naučiti kako jesti i na koji način o hrani razmišljati.
Zamislite svijet u kojem pojedete jedno „nezdravo“ jelo, možda i pretjerate u njemu. Možda i više njih u istom danu! Međutim u iskustvu iskreno uživate i nakon njega razmišljate kako je svijet ljepše mjesto umjesto da se krivite zbog prehrambenog grijeha. Znate da takva jela neće biti temelj vaše prehrane, ali znate ni da nisu zabranjena.
To se zove zdravi odnos prema hrani.
Kako se pravilno iskupiti?
Prije svega, nemojte se prepasti vage.
Češće nego rjeđe, kilaža će tijekom blagdana porasti.
Međutim, dobar dio nakupljenog viška čini voda. Kratkoročni kalorijski suficit (konzumiran višak u odnosu na potrošnju) prvenstveno se pohranjuje u obliku glikogena, odnosno šećera u vašim mišićima i jetri, na kojeg se veže dva do tri puta više vode. Takva će vrsta porasta biti izraženija kod pojedinaca koji su prethodno bili na redukcijskoj prehrani (čitaj: dijeti), a posebno ukoliko je ista bila niskougljikohidratna. Kako bi se „pripremili“ za blagdane, jel’. Dodajte jednadžbi veću količinu hrane još uvijek u probavnom sustavu, kao i višak soli, koja također uzrokuje nakupljanje vode, i skokovi nisu više toliko nevjerojatni niti strašni.
Umjesto radikalnih prehrambenih restrikcija, počnite postupno uvoditi zdrave prehrambene navike. Jednu po jednu, ako vam se odjednom čini kao preveliki zalogaj.
U prvom redu, odredite stalan broj i količinu obroka. Ne oslanjajte se na osjećaj gladi. Posebno ne sada kad ste svoje tijelo naviklo jesti više i ukusnije.
Pobrinite se da jedete kvalitetno. Kvalitetno ne znači nužno organski. Niti domaće. Niti sezonski. Pa niti svježe. Ali unesite sve što vašem tijelu treba. Proteine prvenstveno kroz ribu, meso i jaja, masnoće iz maslinovog ulja, ugljikohidrate većinom iz žitarica cjelovitog zrna, voće, povrće, orašaste plodove i mliječne proizvode. Što šarenije, to bolje.
Ograničite broj obroka van kuće. Ponekad recite i ne pokojem prijatelju.
Pijte dovoljno vode. Nadam se da vam to nije novost.
Nastavite se, ili počnite, kretati. Osim što će aktivnost sama po sebi sagorjeti koju kaloriju, smanjit će vjerojatnost nastavka prejedanja budući da će vam biti žao „pokvariti“ vježbu. Međutim budite realni i iskreni prema sebi. Ne postavljajte si teško dohvatljive i neodržive ciljeve od kojih ćete lako odustati.
Što god da radili, nemojte žuriti. Bilo kakva radikalna dijeta vaše će tijelo i um staviti pod stres kojeg vjerojatno nećete moći izdržati.
Nutrifobija – strah od zdrave prehrane
Foto: Shutterstock