Povećanjem svijesti o zdravoj i uravnoteženoj prehrani, kod nas su postale popularne i druge namirnice koje izvorno potječu i iz drugih geografskih područja. Tako je i soja, biljna kultura koja potječe iz Azije, danas na stolu mnogih o zdravlju i prehrani osviještenih pojedinaca i obitelji, ne samo vegetarijanaca.
Neki je smatraju i “čudesnom” namirnicom, no stavimo li euforiju i marketing u drugi plan, i pristupamo li objektivno tematici, činjenica jest da je soja uistinu vrlo hranjiva i za zdravlje korisna biljna namirnica. Naravno, ukoliko je se, kao i svaku namirnicu koristi u sklopu uravnotežene i raznolike prehrane.
Tekstova i informaciji o soji uistinu je mnogo, no volio bih razjasniti nekoliko činjenica, napisati i svoje mišljenje, te dati nekoliko informacija utemeljenih na mnogim znanstvenim studijama.
Ono što mnogi ne znaju, a svakako valja istaknuti, jest da je soja biljka mahunarka, a ne nekakva čudnovata GMO biljka.
Dakle, soja daje plodove u obliku zrna poput onih kod graška, mahuna, graha, leće, slanutka – mahunarki koji pouzdano pripadaju među najhranjivije namirnice svijeta.
Počnimo s najuobičajenijim i najčešćim predrasudama koje izazivaju prijepore u javnosti, koje bih volio razjasniti.
1. Soja nije ekvivalent GMO hrani (Soja je različito od GMO!)
Svaki biološki sustav, (pa tako i biljke kao najčešći supstrat) mogu i ne moraju biti predmet genetske modifikacije. Ne postoji pravilo da bi se određena namirnica isključivo uvijek podvrgavala genetskoj modifikcaiji. Činjenica je da je soja jedna od najmodificiranijih biljnih namirnica, ali to nije i pravilo, uostalom kao i za ostale biljne namirnice. U nedostatku potpunog znanstvenog konsenzusa koliko štetno može biti djelovanje genetski modificirane hrane (GM) na ljudski organizam, preporučujem da se na deklaraciji proizvoda od soje informirate o porijeklu sojinog zrna. Ukoliko na deklaraciji stoji da taj proizvod nije GMO podrijetla, tj. da zrno soje nije podvrgnuto genetskoj modifikaciji, s punim povjerenjem možete konzumirati takvu namirnicu i iskoristiti dobrobiti soje za svoje zdravlje.
2. Soju ne valja poistovjećivati isključivo s dehidriranim suhim odrescima i ljuspicama
Korist neke namirnice nije samo u njezinoj visokoj hranjivosti, već i u njezinoj primjenjivosti, ukusnosti, različitim pojavnim i što prirodnijim oblicima te mogućnosti da se ta namirnica ukomponira u raznovrsnu prehranu. Isto tako je i sa sojom: sojino mlijeko, tempeh, tofu, sojini deserti, sojin umak, samo su neki iz široke lepeze sojinih proizvoda koji se uklapaju u raznovrsne i ukusne obroke. U kombinaciji s ostalim namirnicama (mesom, tjesteninom, žitaricama i povrćem) savršeno se slažu i doprinose hranjivosti obroka.
3. Soja nije samo za vegetarijance
Spomenuti različiti proizvodi od soje uklapaju se u osnovni postulat zdrave prehrane, a to je da ona mora biti uravnotežena i raznolika. Sportašima se također preporuča, budući da je soja izvrstan izvor bjelančevina. Štoviše, u posljednjoj studiji iz 2011. godine, objavljenom u Journal of Agriculture and food chemistry pokazano je kako sojini proteini imaju vrlo visoku, maksimalnu vrijednost PDCAA od 1.00, najbolje metode koja mjeri sposobnost proteina iz hrane da namakne za ljudski organizam neophodne aminokiseline.
I dok ste u ovoj kolumni saznali sve o najuobičajenijim i najčešćim predrasudama vezanima uz soju, idući će vas tjedan magistar nutricionizma Nenad Bratković upoznati s mnogobrojnim korisnim učincima ove mahunarke na ljudsko zdravlje.
