I dok ste u prošlotjednoj kolumni mogli saznali sve o najuobičajenijim i najčešćim predrasudama vezanima uz soju, ovaj vas tjedan magistar nutricionizma Nenad Bratković upoznaje s mnogobrojnim korisnim učincima ove mahunarke na ljudsko zdravlje.
Sojini proteini (bjelančevine) zajedno s izoflavonima iz soje doprinose snižavanju povišenih vrijednosti kolesterola u krvi. Soja je uz orašaste plodove i lan, jedna od rijetkih biljnih izvora omega-3 alfa-linolenske kiseline. Još je studija iz 1995.godine pokazala da je redovita konzumacija soje smanjila rizik od obolijevanja od krvožilnih i srčanih bolesti za 28 posto, što je najdirektniji učinak hranjivosti sojinog zrna na ljudsko zdravlje. Smatram da je ovu činjenicu potrebno naglasiti, posebno za one koji su u rizičnim skupinama, kada znamo da se u Hrvatskoj najviše umire upravo od ovih bolesti.
Izoflavoni iz soje doprinose povećanju koštane mase, čime pokazuju utjecaj na prevenciju osteoporoze. Također, mnoge studije su pokazale da izoflavoni iz soje imaju mogući antitumorski učinak, pri čemu bih naglasio mogući povoljan učinak na prevenciju karcinoma prostate.
Izoflavoni iz soje imaju modulatorski učinak na razinu estrogena u ljudskom organizmu, dakle ne djeluju nužno pro-estrogeno. Uz to, estrogenski potencijal, tj. učinak izoflavona u ljudskom organizmu barem je 1000 puta slabiji od estrogena, dakle nema mjesta za zabrinutost.
Stoga, ukoliko je prehrana raznolika, soja će zbog svojeg sjajnog hranjivog sastava i specifičnih komponenti u našoj prehrani i zdravlju pokazati pozitivan učinak, prvenstveno na zdravlje srca i krvnih žila, te koštanog sustava.
Naravno da soju, kao i ostale druge namirnice treba jesti u umjerenim količinama, kako bismo redovitom i uravnoteženom konzumacijom i ove mahunarke mogli doprinijeti boljitku svojeg zdravlja. Osobno je koristim ponajviše kao sojin napitak (sojino mlijeko), najčešće za pripremu voćnih frapea i sportskih proteinskih napitaka nakon sportskih aktivnosti. Nerijetko spremam tjesteninu i umake za rižoto upravo sa sojinim umakom koji je znatno probavljiviji, a isto tako, kada sam god u prilici, uživam u ukusnom dimljenom tofu.
Biljne namirnice koje dolaze iz drugih podneblja donose nam mnogo koristi i funkcionalnosti na naše zdravlje. Açai, mangosteen, goji, chia sjemenke, nešto su za naše podneblje novije poznate namirnice izuzetne hranjivosti. Doduše, za razliku od soje, oni su ponešto ograničene dostupnosti, te se one većinom ističu pojedinačnim hranjivim vrijednostima. Svejedno, takve “drugačije” namirnice, a svakako i ponajprije soju kao hranjivo kompletnu namirnicu, valja uključiti u našu prehranu i tako je učiniti raznovrsnijom i zdravijom.
Nenad Bratković
magistar nutricionizma
