Foto: Shutterstock

Ateroskleroza je jedan od vodećih uzročnika smrti tj. infarkta miokarda. Ateroskleroza je process u kojem dolazi do zadebljanja i oštećenja stijenke krvnih žila stvaranjem različitih aterosklerotskih promjena (plaka, ateroma), koje karakterizira upala i proliferacija stanica stijenke krvne žile.

Takve žile ograničavaju dotok krvi u organe i tkiva. Najčešći rizici razvoja ove bolesti su hipertenzija, hiperlipidemija, dijabetes, pušenje, fizička neaktivnost, obiteljska anamneza itd. Hiperlipidemija predstavlja povišene vrijednosti “loših” lipida u krvi, prvenstveno kolesterola, LDL-a, triglicerida, a smanjene vrijednosti “dobrog” kolesterola tj. HDL-a. Od svih “loših” lipida u krvi vjerojatno najvažniji u razvoju ateroskleroze je lipoprotein LDL.

On prenosi oko 50% kolesterola u sebi, a njegova osnovna funkcija je da prenosi kolesterol iz jetre prema stanicama u tijelu. U slučaju povišenog krvnog tlaka u žilama može doći do povećane propusnosti njihovog endotela te se LDL apsorbira na tim mjestima. Na tim mjestima počinje nakupljanje i makrofaga te se počinje stvarati aterosklerotski čep.

Hiperlipidemije dijelimo na primarne i sekundarne

Kod primarnih uzrok je genetika tj. prirođene greške u metabolizmu kolesterola. Kod sekundarnih, hiperlipidemija je uzrokovana najčešće nekim drugim bolestima i stanjima, npr. dijabetesom, hipotireozom, bolestima jetre, alkoholizmom itd. Budući da većina hiperkolesterolemija nema izraženih simptoma obično se otkrije slučajnim rutinskim pretragama krvi. Cilj liječenja hiperlipidemije je smanjiti razinu LDL-a i drugih loših masti u tijeku, kolesterola i triglicerida. Prvi korak u tome svakako treba biti dijeta, smanjen unos zasičenih masti te povišen unos nezasićenih masnih kiselina sadržanih u maslinovom, lanenom ili ribljem ulju (omega tri masne kiseline, linolenska kiselina), povećan unos vlakana te tijelovježba.

Od prirodnih lijekova od pomoći mogu biti preparati na bazi crvene riže, zelenog čaja i češnjaka

Crvena riža dobiva se fermentacijom bijele riže (Oriza sativa) pomoću plijesni Monascus purpureus. Njezina primjena datira još od 300 godina prije naše ere. Upotrebljavala se već tada u kulinarstvu te u tradicionalnoj kineskoj medicini kao pomoć pri lošoj probavi i za revitalizaciju krvi.

Crvena riža u sebi sadrži tvar monakolin K ili lovastatin koji biokemijski djeluju kao i današnji lijekovi za snižavanje kolesterola. Inhibiraju stvaranje kolesterola u jetri te time pridonose smanjenju razine kolesterola u krvi. Lovastatin iz crvene riže ima brojne interakcije s drugim lijekovima pa je potreban oprez i savjet farmaceuta prilikom primjene takvih preparata.

Zeleni čaj (Camellia sinensis) je često tradicionalno korišten kod azijskih kultura i u Japanu. Osim što djeluje diuretski, pripisuje mu se poboljšavanje rezistencije na bolesti, poboljšava protok krvi i eliminaciju masnoća. Budući da samo djelovanje još nije u potpunosti razjašnjeno, smatra se da je povoljan efekt zelenog čaja uzrokovan polifenolima. Polifenoli djeluju kao antioksidansi, skupljaju reaktivne spojeve kisika i dušika, time smanjuju pojavnost oksidativnog stresa u krvnim žilama te smanjuju mogućnost razvoja aterosklerotskog plaka.

Češnjak (Allium sativum) podrijetlom je iz srednje Azije. Upotrebljava se kao začin i narodni lijek. Sadrži alicin (koji mu daje specifičan miris, ali ispoljava antibiotsko, antivirusno i fungicidno djelovanje), zatim dialil sulfid (smatra se da povoljno djeluje na cirkulaciju, smanjenje LDL-a i jača imunosni sustav), flavonoide, vitamine (C, B6) i neke minerale (Se, Mg, Ca, K). Istraživanja su pokazala da ako osoba primjeni navedene nefarmakološke metode može sniziti razinu kolesterola za 10-15%.

Ukoliko navedene metode nisu dostatne da se postignu ciljne vrijednosti sniženih lipida u krvi, potrebno je koristiti lijekove. Najčešće propisivani lijekovi za liječenje hiperlipidemije jesu statini (atorvastatin, rosuvastatin, simvastatin) i fibrati (fenofibrat, gemfibrozil). Statini djeluju inhibirajuće na enzim HMG-CoA reduktazu te smanjuju stvaranje kolesterola u jetri. Najčešće nuspojave statina jesu glavobolja, opća slabost, bolovi u trbuhu, a mogu uzrokovati vrlo rijetko stanje koje se naziva rabdomioliza, kako i samo ime kaže, lizu ili razgradnju skeletnih mišića.

Razgradnjom skeletnih mišića dolazi do nastanka mioglobina koji je štetan za bubrege pa može dovesti do akutne bubrežne insuficijencije. Simptomi rabdomiolize su slabost i bol u mišićima te tamna boja urina. U slučaju da ste na terapiji navedenim lijekovima bitno je pridržavati se uputa koje ste dobili od liječnika i farmaceuta te prijaviti nuspojave kako ne bi došlo do razvoja rabdomiolize. Navedeni lijekovi se koriste uvijek u isto vrijeme u danu, najčešće navečer, budući da je biosinteza kolesterola u krvi tada najviša.

Foto: Shutterstock

Ordinacija preporučuje

card-icon

Zdravstveni adresar

S lakoćom pronađite ordinaciju, ljekarnu, polikliniku i drugo.

card-icon

Baza bolesti

Nešto vas boli ili smeta? Prije odlaska liječniku možete se informirati ovdje.

Možda će vas zanimati i ovo