S dolaskom toplijih dana, miris roštilja širi se dvorištima i parkovima, no iako se smatra zdravijim načinom pripreme, jedan takav obrok može postati kalorijska bomba. Ključ se krije u vrsti mesa, marinadama i, naravno, neizbježnim prilozima.
Roštiljanje je za mnoge sinonim za zdraviji obrok jer se meso priprema bez dodavanja masnoća, a višak masnoće se tijekom pečenja ocijedi. Ipak, ova idilična slika može biti varljiva, jer istina je da tijekom jednog druženja uz roštilj osoba vrlo lako može unijeti i do tri tisuće kalorija, što je preporučeni unos za gotovo dva dana. Problem ne leži u samom načinu pripreme, već u izboru namirnica i količinama koje često premašuju svaku mjeru, pretvarajući potencijalno lagan obrok u energetsku bombu koja se kasnije teško opravdava.
Nisu svi komadi mesa jednaki
Nisu svi komadi mesa jednaki, a njihova kalorijska vrijednost drastično varira. Apsolutni pobjednik u kategoriji lakših opcija su pileća prsa bez kože, koja na sto grama sadrže tek oko 165 kalorija. S druge strane, popularni svinjski vrat, ovisno o udjelu masnoće, može imati i do 270 kalorija na sto grama. Čak i junetina može biti izvrstan izbor ako se odlučite za nemasne dijelove. Odresci poput bifteka mogu biti iznenađujuće nemasni i sadržavati tek oko 170 kalorija na porciju od osamdesetak grama, pružajući pritom obilje visokokvalitetnih proteina.
Posebnu kategoriju čine klasici svakog roštilja – ćevapi i pljeskavice. Njihova kalorijska vrijednost ovisi o vrsti mesa i postotku masnoće u smjesi. Porcija od stotinu grama ćevapa može sadržavati od 250 do 350 kalorija, dok veća pljeskavica od dvjestotinjak grama, čak i bez lepinje, lako može dosegnuti i do 600 kalorija, osobito ako je pripremljena od mješavine svinjskog i junećeg mesa s većim udjelom masnoće.
Često zaboravljamo da kalorije ne dolaze samo iz mesa, već i iz svega što ga prati. Samo jedna lepinja ili somun, koji upiju masnoću s mesa, mogu dodati između 200 i 300 kalorija, čime se ukupan zbroj penje u nebo. Kad se tome dodaju razni umaci, majoneza i drugi kalorični dodaci, brojke postaju alarmantne.
Kako odabrati pametnije?
Stručnjaci savjetuju da se biraju nemasniji komadi mesa poput pilećih i purećih prsa, svinjskog filea ili određenih dijelova junetine poput buta ili bifteka, koji su bogati proteinima ključnima za izgradnju mišića i osjećaj sitosti. Pritom je ključna i kontrola porcija. Preporučena porcija je od 100 do 150 grama, što otprilike odgovara veličini dlana. Takva količina osigurava dovoljno proteina za oporavak mišića i stabilizaciju šećera u krvi, a da pritom ne opterećuje organizam viškom kalorija i zasićenih masti.
Važnost pripreme i priloga
Umjesto marinada koje plivaju u ulju, okus mesu mogu dati začinsko bilje, češnjak, limunov sok i razni suhi začini, koji gotovo da i nemaju kalorija. Meso je dovoljno začiniti nekoliko sati prije pečenja kako bi upilo arome. Što se tiče priloga, napravite najveću promjenu. Umjesto lepinje, poslužite veliku zdjelu svježe salate ili povrće s roštilja poput tikvica, patlidžana i paprika. Na taj način obrok ćete obogatiti vlaknima, vitaminima i mineralima, a istovremeno smanjiti njegovu ukupnu kalorijsku vrijednost.
Roštilj ne mora biti neprijatelj linije niti zdravlja. Naprotiv, može biti izvrstan način za pripremu ukusnih i nutritivno bogatih obroka. Tajna je, kao i uvijek, u umjerenosti i pametnim odabirima koji omogućuju uživanje u omiljenim okusima bez grižnje savjesti. ( Ordinacija.hr )
