Nakon brojnih istraživanja provedenih nad životinjama, austrijski su znanstvenici ustanovili kako geni određuju stvaranje masnog tkiva.
Trenutno se metoda otključavanja genetskog mehanizma koristi
na miševima, međutim, jednog bi dana mogla pomoći i ljudima. Modificirajući
određeni gen, molekularni biolozi su uspjeli uzgojiti vitke i zdrave miševe
koji gotovo da nisu imali ni trunku pretjeranog masnog tkiva, pokazali su
rezultati objavljeni u časopisu Cell.
Istraživanje
Austrijske akademije znanosti, Instituta za molekularnu biologiju i Instituta
molekularne patologije Sveučilišta u Salzburgu je pokazalo kako tijelo sisavaca
sadrži svije vrste masnih stanica: bijele i smeđe.
Bijele
masne stanice sluše skladištenju masnoća i dovode do pretilosti, međutim smeđe
masne stanice su sposobne sagorjeti ovu masnoću i pretvoriti ju u toplinu.
Znanstvenici su ustanovili kako određeni geni
zvani “jež” mogu imati učinka na masno tkivo odraslih životinja. U
suradnji s kanadskim stručnjacima, uspjeli su suzbiti rast bijele masnoće tako
da su stimulirali “jež”-gene miševa. S obzirom da su geni djelovali
samo na bijele masne stanice, a ne i na smeđe, izbjegao se poremećaj hormonalne
ravnoteže.
Ovo otkriće ima veliki potencijal za farmaceutsku
proizvodnju lijekova s ciljem borbe protiv pretilosti. Procjenjuje se kako je
pretilost zahvatila oko milijardu osoba diljem svijeta, od kojih je trećina
morbidno pretila (indeks tjelesne mase je viši od 40).
K. Horvat
