U eksperimentima na miševima nidradin je smanjio reakcije na bolne podražaje čak i u dozama koje nisu izazivale anesteziju.
Znanstvenici su otkrili spoj koji bi u budućnosti mogao omogućiti ublažavanje boli bez izazivanja nesvijesti. U istraživanju na miševima pokazao je obećavajuće rezultate, no, poručuju istraživači, potrebno je još mnogo ispitivanja prije nego što bi se mogao razmatrati za primjenu kod ljudi.
Anestezija i ublažavanje boli često se povezuju, no riječ je o različitim učincima koji se ne moraju uvijek postići istim lijekovima. Upravo zato istraživači već dugo pokušavaju pronaći spojeve koji bi mogli kontrolirati bol bez izazivanja gubitka svijesti.
Jedan od potencijalnih kandidata je nidradin, kemijski spoj koji su znanstvenici testirali na miševima. Pokazalo se da u većim dozama izaziva anesteziju, dok su pri manjim dozama životinje ostajale budne i zadržavale koordinaciju pokreta, ali su znatno rjeđe reagirale na bolne podražaje.
– Najuzbudljivije je bilo to što je analgetsko djelovanje bilo potpuno neočekivano – izjavio je za ScienceAlert Matthew McCarroll sa Sveučilišta Kalifornije u San Franciscu.
Od 12.000 spojeva do jednog obećavajućeg kandidata
Istraživanje je prvotno bilo usmjereno na pronalaženje novih općih anestetika. Kako bi ubrzali proces, znanstvenici su umjesto testiranja velikog broja kemijskih spojeva na sisavcima potragu započeli na ličinkama zebrica, malih slatkovodnih riba.
Od 12.000 ispitanih spojeva, njih 69 pokazalo je početne rezultate koji su upućivali na moguća anestetička svojstva. Nakon dodatnih testiranja i razvoja 28 kemijskih varijanti, istraživači su izdvojili nidradin.
Potom su provjerili njegovo djelovanje na miševima. Ustanovili su da spoj može prodrijeti u mozak i privremeno poremetiti refleks uspravljanja, što je jedan od pokazatelja anestetičkog učinka.
Međutim, dodatni eksperimenti otkrili su i njegovo moguće djelovanje protiv boli. U jednom testu miševi koji su primili nidradin nisu povlačili šapu nakon snažnog štipanja, za razliku od životinja koje su primile usporedni anestetik etomidat.
Manja doza smanjila reakcije na bolni podražaj
Kako bi provjerili može li nidradin ublažiti reakcije na bol bez izazivanja sedacije, istraživači su primijenili manju dozu spoja. Najprije su provjerili mogu li miševi održavati ravnotežu na rotirajućoj šipci, čime su potvrdili da su zadržali koordinaciju pokreta. Zatim su ih izložili kratkom, bolnom toplinskom podražaju pomoću infracrvenog lasera. Svaki je miš prošao pet testiranja.
Rezultati su pokazali da su miševi koji su primili nidradin reagirali u medijalno 40 posto pokušaja, dok je u kontrolnoj skupini taj udio iznosio 90 posto. U zasebnom testiranju etomidat nije pokazao statistički značajno smanjenje reakcija na bol.
Sličan učinak zabilježen je i kod ličinki zebrica, koje su slabije reagirale na štetne podražaje pri koncentracijama nižima od onih koje izazivaju sedaciju i anesteziju.

Djeluje preko GABA-A receptora, ali još nije jasno kako ublažava bol
Laboratorijski eksperimenti pokazali su da nidradin pojačava djelovanje GABA-e, kemijskog glasnika koji smanjuje aktivnost živčanih stanica. To postiže djelovanjem na GABA-A receptor, protein koji ima važnu ulogu u regulaciji aktivnosti živčanog sustava.
Znanstvenici su pomoću krioelektronske mikroskopije proučili kako se nidradin veže za taj receptor. Ustanovili su da zauzima slično mjesto kao poznati anestetici propofol i etomidat, ali prodire dublje u vezno mjesto i ostvaruje dodatne kontakte s proteinom.
Ipak, još nije poznato na koji način točno postiže učinak protiv boli. Istraživači su utvrdili i da se ne veže za ispitivane opioidne receptore, putem kojih djeluju lijekovi poput morfija.
Još jedno potencijalno korisno svojstvo jest to što, za razliku od etomidata, u provedenim testovima nije potiskivao proizvodnju kortizola, hormona stresa. To je potvrđeno i u eksperimentima na ljudskom tkivu nadbubrežne žlijezde izvan organizma.
Dodatna istraživanja prije ispitivanja na ljudima
Anestetik koji bi mogao ublažavati bol bez izazivanja gubitka svijesti mogao bi biti koristan u medicinskim postupcima koji zahtijevaju blažu anesteziju, uključujući hitnu medicinsku skrb.
Ipak, riječ je o vrlo ranoj fazi istraživanja. U eksperimentu s manjom dozom nidradina sudjelovala su samo četiri miša u svakoj skupini, a smanjene reakcije na bolni podražaj ne mogu same po sebi dokazati što životinja doista osjeća.
– Nidradin je još uvijek spoj u ranoj fazi istraživanja, stoga bi prije razmatranja kliničkih ispitivanja na ljudima bilo potrebno provesti opsežna pretklinička istraživanja – istaknuo je McCarroll.
Znanstvenici tako još moraju ispitati kako organizam obrađuje ovaj spoj, kakav je njegov učinak na srce i disanje te kolika je razlika između učinkovite i potencijalno štetne doze. Istraživanje je objavljeno u časopisu Nature Communications.
(Ordinacija.hr)




