Hladan i suh zrak može izazvati naglo sužavanje dišnih putova, osobito kod osoba s astmom. Doznajte koji simptomi upozoravaju na bronhospazam i kako smanjiti rizik tijekom zime.
Hladan zrak, osobito tijekom zimskih mjeseci i tjelesne aktivnosti, kod nekih ljudi može izazvati kašalj, stezanje u prsima, piskanje ili osjećaj nedostatka zraka. Jedan od mogućih uzroka je bronhospazam – naglo sužavanje bronha zbog stezanja mišića koji ih okružuju. Pritom može doći i do oticanja sluznice te pojačanog stvaranja sluzi, što dodatno otežava prolazak zraka.
Iako se može pojaviti i kod osoba bez dijagnosticirane astme, bronhospazam je osobito čest kod astmatičara jer su njihovi dišni putovi kronično upaljeni i osjetljiviji na podražaje iz okoliša.
Kako hladan zrak utječe na dišne putove
Kada udišemo hladan i suh zrak, dišni sustav mora ga zagrijati i ovlažiti prije nego što stigne do pluća. Tijekom tjelesne aktivnosti, kada dišemo brže i dublje, povećava se gubitak vlage sa sluznice dišnih putova.
Zbog toga dolazi do promjena u koncentraciji otopljenih tvari u tekućini koja prekriva dišne putove. Te promjene mogu potaknuti oslobađanje upalnih tvari, poput histamina i leukotriena, koje uzrokuju stezanje mišića bronha i njihovo sužavanje.
Kod osoba s astmom takva je reakcija često izraženija. Zato i relativno blag podražaj, poput naglog udisanja hladnog zraka, može izazvati kašalj, piskanje ili otežano disanje.
Hladnoća sama po sebi ne uzrokuje astmu, ali može potaknuti ili pogoršati njezine simptome. Rizik je veći kada se hladan zrak kombinira s tjelesnim naporom, primjerice tijekom trčanja ili brzog hodanja na otvorenom.
Zašto su zimi simptomi često izraženiji?
Osim izravnog djelovanja hladnog zraka, tijekom zime češće se javljaju respiratorne infekcije, poput prehlade i gripe, koje mogu dodatno nadražiti dišne putove i pogoršati astmu.
Posebno su osjetljive osobe koje tijekom hladnih dana vježbaju na otvorenom. Zbog povećane potrebe za kisikom dišu brže i često na usta, pa hladan i suh zrak u većoj mjeri dolazi do donjih dišnih putova, bez prethodnog zagrijavanja i ovlaživanja u nosu. Slične tegobe mogu se pojaviti i pri naglom izlasku iz toplog prostora na hladan zrak, osobito kod osoba s loše kontroliranom astmom.
Osim hladnog zraka, kod nekih osoba problem može predstavljati i izlaganje hladnoj vodi. Plivanje u hladnom moru, jezerima ili rijekama te naglo uranjanje u hladnu vodu mogu izazvati snažnu fiziološku reakciju organizma.
U takvim okolnostima može doći do ubrzanog disanja, a hladan zrak koji osoba pritom udiše može dodatno nadražiti dišne putove. Naglo uranjanje lica u hladnu vodu aktivira i takozvani ronilački refleks, povezan s parasimpatičkim živčanim sustavom, koji može utjecati na tonus bronha.
Kod osoba s astmom i povećanom osjetljivošću dišnih putova kombinacija tih podražaja može pridonijeti pojavi bronhospazma.
Kako prepoznati bronhospazam?
Najčešći simptomi bronhospazma uključuju:
- kašalj, koji se može pojaviti tijekom ili nakon boravka na hladnom zraku
- piskanje u prsima, odnosno zvuk nalik zviždanju pri disanju
- otežano disanje i osjećaj nedostatka zraka
- stezanje u prsima
- ubrzano disanje.
Bronhospazam posebno otežava izdisanje jer zrak teže izlazi iz suženih bronha. U težim slučajevima mogu biti otežani i udah i izdah. Ponekad se javlja samo kašalj, bez karakterističnog piskanja.
Simptomi se mogu pojaviti tijekom izlaganja hladnoći ili nekoliko minuta nakon njega. Ako se osoba udalji od hladnog okoliša, tegobe se mogu postupno smanjiti, ali bronhospazam neće uvijek proći bez liječenja.
Astma i hladnoća
Iako se bronhospazam može pojaviti kod različitih ljudi, posebno su osjetljive osobe s astmom. Njihovi dišni putovi kronično su upaljeni i pretjerano reagiraju na podražaje koji kod drugih ljudi ne bi izazvali sličnu reakciju.
Povećan rizik mogu imati:
- osobe s astmom, osobito ako bolest nije dobro kontrolirana
- osobe s alergijskim bolestima, poput alergijskog rinitisa ili atopijskog dermatitisa
- osobe s povećanom osjetljivošću dišnih putova
- sportaši i rekreativci koji intenzivno vježbaju na otvorenom tijekom zime
- djeca s astmom ili ponavljajućim epizodama otežanog disanja.
Bronhospazam se može pojaviti i kod djece koja nemaju dijagnosticiranu astmu. Mogući okidači uključuju alergije, respiratorne infekcije, tjelesnu aktivnost i reakcije na određene lijekove. Ako se epizode ponavljaju, potrebno je obaviti liječničku procjenu kako bi se utvrdio njihov uzrok.
Kako se zaštititi od bronhospazma tijekom zime?
Osobe kojima hladan zrak izaziva respiratorne tegobe mogu poduzeti nekoliko mjera kako bi smanjile izloženost podražajima:
- Prekrijte nos i usta šalom ili maskom kako bi se udahnuti zrak djelomično zagrijao i ovlažio.
- Pokušajte disati kroz nos, koji pomaže zagrijavanju i ovlaživanju zraka.
- Prije tjelesne aktivnosti postupno se zagrijte umjesto da odmah započnete intenzivno vježbanje.
- Prilagodite aktivnosti vremenskim uvjetima i razmotrite vježbanje u zatvorenom prostoru kada je zrak izrazito hladan.
- Pridržavajte se propisane terapije za astmu i nemojte samostalno prekidati ili mijenjati liječenje.
- Izbjegavajte duhanski dim i druge iritanse koji mogu dodatno nadražiti dišne putove.
Osobe s astmom koje planiraju plivati u hladnoj vodi trebale bi se prethodno savjetovati s liječnikom, osobito ako su ranije imale epizode bronhospazma.
Ako se nakon izlaska na hladnoću pojave kašalj, piskanje ili otežano disanje, potrebno je prekinuti tjelesnu aktivnost i skloniti se na toplo. Osoba s dijagnosticiranom astmom treba primijeniti propisanu terapiju za ublažavanje simptoma, u skladu s liječničkim uputama.
Ako se simptomi ne smanjuju, ponavljaju se ili postaju izraženiji, potrebno je javiti se liječniku jer mogu upućivati na astmu ili nedovoljno kontroliranu postojeću bolest.
Ako osoba teško diše, ne može govoriti u punim rečenicama, poplave joj usnice ili propisana terapija ne pomaže, potrebno je odmah pozvati hitnu medicinsku pomoć.
Prepoznavanje okidača, pravilna kontrola astme i odgovarajuće mjere zaštite mogu smanjiti rizik od bronhospazma i olakšati boravak na otvorenom tijekom hladnih mjeseci.
(Ordinacija.hr)
