Osobe koje su jele kasno navečer imale su 28 posto veći rizik od ciroze i 36 posto veći rizik od metabolički povezane steatotične bolesti jetre, pokazalo je istraživanje.
Odlazak do hladnjaka nakon večere mogao bi imati veće posljedice nego što mislimo. Istraživanje na gotovo 200.000 ljudi pokazalo je povezanost kasnovečernjeg jedenja s većim rizikom od ciroze i metabolički povezane steatotične bolesti jetre (MASLD). Znanstvenici smatraju da bi važnu ulogu mogao imati naš unutarnji biološki sat.
Kasnovečernje grickanje, bilo da je riječ o čipsu, keksima ili ostatcima večere, česta je navika. No, osim što može pridonijeti prekomjernom kalorijskom unosu, vrijeme u koje jedemo moglo bi biti važno i za zdravlje jetre. Na to upućuje novo istraživanje objavljeno u časopisu Clinical Gastroenterology and Hepatology, koje je analiziralo podatke 199.155 osoba medijalne dobi od 59 godina.
Istraživači s američkog Oregon Health and Science Universityja (OHSU) i Opće bolnice Massachusetts utvrdili su da su osobe koje jedu kasno navečer imale 28 posto veći rizik od ciroze i 36 posto veći rizik od MASLD-a u usporedbi s onima koje su jele u uobičajenijim terminima.
U istraživanju se kasnovečernjim jedenjem smatralo konzumiranje hrane nakon odlaska na spavanje ili između večere i odlaska na spavanje. Važno je, međutim, naglasiti da je riječ o povezanosti, a ne dokazu da kasnovečernji obroci izravno uzrokuju bolesti jetre. Ciroza je pritom bila rijetka među sudionicima: tijekom praćenja zabilježeno je 315 slučajeva.
Zašto bi vrijeme obroka moglo biti važno za jetru?
Jedno od mogućih objašnjenja krije se u cirkadijanim ritmovima, unutarnjim biološkim ciklusima koji usklađuju funkcioniranje organizma s izmjenom dana i noći. Ti ritmovi utječu na brojne procese u tijelu, uključujući metabolizam, a jetra također ima vlastiti biološki sat.
– Znamo da je jetra u velikoj mjeri usklađena s cirkadijanim ritmovima tijela. Zato nas zanima može li promjena vremena obroka utjecati na zdravlje, a da pritom ne mijenjamo sastav hrane koju ljudi jedu – objašnjava hepatolog Robert Wilechansky s OHSU-a.
Prema pretpostavkama istraživača, jetra možda ne obrađuje hranu jednako učinkovito u kasnim večernjim satima kao tijekom dana. To bi moglo pridonijeti nakupljanju masnoće u jetri i porastu razine šećera u krvi. Ipak, te mehanizme tek treba potvrditi dodatnim istraživanjima.
Autori rada ističu i mogućnost da veći kalorijski unos navečer pridonosi pretilosti i metaboličkim poremećajima, među ostalim zbog slabije osjetljivosti na inzulin i manje potrošnje energije tijekom noći.
Istraživanje je trajalo 16 godina
Sudionici su tijekom istraživanja ispunjavali upitnike o prehrani i životnim navikama svake dvije do četiri godine, a medijalno razdoblje praćenja iznosilo je 16 godina. Znanstvenici su u analizi uzeli u obzir i druge čimbenike koji bi mogli utjecati na rezultate, uključujući dob, indeks tjelesne mase i razinu tjelesne aktivnosti.
Povezanost kasnovečernjeg jedenja s bolestima jetre ostala je statistički značajna i nakon što su ti čimbenici uzeti u obzir.
Ipak, istraživanje ima određena ograničenja. Budući da nije riječ o kliničkom ispitivanju kojim se može dokazati uzročno-posljedična veza, nije moguće zaključiti da je upravo kasnovečernje jedenje odgovorno za povećani rizik. Osim toga, istraživači nisu analizirali kvalitetu sna i vrijeme odlaska na spavanje, a nisu zabilježili ni koje su namirnice sudionici konzumirali u kasnim satima.
Tim s OHSU-a već okuplja sudionike za novo, detaljnije kliničko ispitivanje. Ono bi trebalo omogućiti bolje razumijevanje utjecaja vremena obroka na jetru, među ostalim uz pomoć slikovnih metoda i pokazatelja koji upućuju na težinu bolesti.
Što je MASLD i kako može napredovati?
Metabolički povezana steatotična bolest jetre (MASLD), ranije poznata kao nealkoholna masna bolest jetre, nastaje kada se zbog metaboličkih čimbenika, poput pretilosti i poremećaja metabolizma, masnoća nakuplja u jetri.
Kod dijela oboljelih stanje može napredovati do upale i oštećenja jetrenog tkiva, a zatim i do stvaranja ožiljaka. Uznapredovala fibroza može prijeći u cirozu, kod koje dolazi do trajnih promjena u građi jetre, a u teškim slučajevima i do zatajenja tog organa.
Zbog toga je važno razumjeti čimbenike koji pridonose nastanku i napredovanju ovih bolesti. Osim sastava prehrane i ukupnog kalorijskog unosa, istraživači sve više proučavaju i ulogu vremena u koje jedemo.
– Sve češće uviđamo da je vrijeme u koje obavljamo određene aktivnosti – bilo da je riječ o spavanju, jedenju ili vježbanju – doista važno – kaže Andrew McHill, fiziolog specijaliziran za spavanje i cirkadijane ritmove s OHSU-a.
Zasad nema dovoljno dokaza da bi se kasnovečernje jedenje moglo proglasiti izravnim uzrokom bolesti jetre. Ipak, rezultati upućuju na to da bi vrijeme obroka moglo biti jedan od čimbenika koje vrijedi dodatno istražiti u prevenciji metaboličkih poremećaja i kroničnih bolesti jetre.
(Ordinacija.hr)
