Postoji veza između štetnih kemikalija i zdravlja djece, a neke se kemikalije prenose dojenjem, ukazala je Amalie Timmermann iz danskog Nacionalnog instituta za javno zdravstvo.
Dojenje ima niz dobropoznatih pozitivnih zdravstvenih učinaka za dijete i majku. Za majku doprinosi smanjenju rizika od raka dojke, dok djetetu može pomoći u sprječavanju infekcija.
Međutim, kemikalije iz okoliša mogu utjecati na sposobnost dojenja.
Kemikalije, uključujući postojane organske zagađivače poput PFAS-a, prenose se majčinim mlijekom, potencijalno oštećujući djetetov imunološki sustav.
Znamo da postoji veza između štetnih kemikalija i zdravlja djece, a neke se kemikalije prenose dojenjem. Ipak, nedostaje nam dovoljno znanja o tome kako kemikalije u našem okolišu utječu na dojenje i zdravlje djece, govori Amalie Timmermann, predavačica na danskom Nacionalnom institutu za javno zdravstvo.
Korištenjem podataka iz bioloških mjerenja — kao što su uzorci majčinog mlijeka, krvi, urina, stolice — kao i podataka iz upitnika prikupljenih od majki i njihove djece u Danskoj, Norveškoj i SAD-u, Timmermann nastoji identificirati kemikalije iz okoliša koje utječu na trajanje dojenja.
Osim toga, namjerava istražiti međuodnos između izloženosti PFAS-u i dojenja u vezi s dječjim imunološkim sustavom.
Znamo da crijevne bakterije igraju središnju ulogu u sazrijevanju imunološkog sustava rano u životu. Stoga ćemo također ispitati kako dojenje i PFAS u majčinom mlijeku utječu na sastav dječjih crijevnih bakterija, objašnjava Amalie Timmermann.
Kroz ovo, cilj nam je razviti bolji uvid u interakciju između kemikalija iz okoliša i dojenja, što je ključno za zakonodavne odluke u vezi s uporabom kemikalija iz okoliša i za uspostavljanje kliničkih smjernica utemeljenih na dokazima – u konačnici promičući zdravlje majki i djece, naglasila je.
H. A.
