Prema navodima lokalnih medija, 28-godišnja žena radila je s bakterijom Yersinia pestis, a nakon smrti pojavila su se proturječna objašnjenja o uzroku bolesti i mogućoj laboratorijskoj nesreći.
Slučaj iz Rusije privukao je pažnju stručnjaka zbog okolnosti u kojima je, prema navodima lokalnih medija, 28-godišnja laboratorijska djelatnica preminula nakon mogućeg izlaganja bakteriji koja uzrokuje kugu. Zbog nedostatka službenih i neovisno potvrđenih informacija, okolnosti njezine smrti još uvijek nisu u potpunosti razjašnjene.
Daria Shipilova, koja je radila u Istraživačkom institutu za borbu protiv kuge u Sibiru i na Dalekom istoku u gradu Šelehovu, piše LADbible, navodno je slučajno razbila epruvetu s bakterijom Yersinia pestis. U bolnicu je primljena 29. rujna zbog upale pluća, a preminula je dva dana kasnije.
Prema dostupnim informacijama, s njom je bilo u kontaktu gotovo 200 ljudi, zbog čega su navodno pokrenute mjere za sprječavanje mogućeg širenja zaraze.
Stručnjaci upozoravaju na nedostatak informacija
Hamish de Bretton-Gordon, bivši zapovjednik britanske postrojbe za kemijske, biološke, radiološke i nuklearne prijetnje, upozorio je na nedostatak transparentnosti ruskih vlasti. Povukao je paralelu s početkom pandemije COVID-19 i načinom na koji su informacije o novom koronavirusu u početku bile dostupne javnosti u Kini.
– Znamo što se dogodilo kada se pojavio COVID-19. Kinezi su se zatvorili, četiri milijuna ljudi napustilo je Wuhan i bolest se proširila svijetom – rekao je za The Telegraph. Dodatno je doveo u pitanje sigurnosne mjere u laboratoriju, ističući da je osoba koja profesionalno radi s bakterijom kuge trebala biti zaštićena odgovarajućim mjerama.
No, ruske vlasti zasad osporavaju neke od ključnih navoda. Igor Kobzev, guverner Irkutske oblasti, rekao je da je stručna komisija kao uzrok smrti navela upalu pluća nepoznate etiologije te da u biološkim uzorcima preminule žene nisu pronađeni mikroorganizmi povezani s njezinim profesionalnim radom.
Filippa Lentzos, stručnjakinja za biološku sigurnost s King’s Collegea u Londonu, upozorila je da zbog proturječnih informacija još nije moguće sa sigurnošću utvrditi što se dogodilo.
Plućna kuga jedan je od najopasnijih oblika bolesti
Kugu uzrokuje bakterija Yersinia pestis, a ovisno o načinu širenja i dijelu tijela koji zahvaća, razlikuju se bubonska, septikemijska i plućna kuga.
Bubonska kuga najčešći je oblik i obično zahvaća limfne čvorove, a prenose je najčešće zaražene buhe glodavaca. Septikemijska kuga zahvaća krvotok, dok plućna kuga zahvaća pluća i može biti posebno opasna.
Plućna kuga može se razviti kao komplikacija bubonske kuge, ali se može prenijeti i udisanjem zaraznih čestica. Prema zdravstvenim smjernicama Ujedinjenog Kraljevstva, bez odgovarajućeg liječenja gotovo je uvijek smrtonosna, dok i uz pravodobno liječenje smrtnost iznosi oko 30 posto.
Iako je kuga danas rijetka, riječ je o ozbiljnoj bakterijskoj infekciji koja se može liječiti antibioticima ako se terapija započne dovoljno rano.
(Ordinacija.hr)
