Noćni strahovi nisu isto što i noćne more: Što se događa u mozgu tijekom ove neobične parasomnije? - Ordinacija.hr
Zdravlje

Zdravlje

Noćni strahovi nisu isto što i noćne more: Što se događa u mozgu tijekom ove neobične parasomnije?

Za razliku od noćne more, kod noćnog straha osoba nije potpuno budna. Mozak se nalazi u svojevrsnom prijelaznom stanju između dubokog sna i budnosti pa osoba može sjediti, ustajati, vikati, plakati ili djelovati izrazito prestrašeno, a pritom ne reagirati uobičajeno na okolinu. Foto: Shutterstock

Vrištanje, naglo ustajanje i izražen strah tijekom spavanja mogu biti znak noćnih strahova, parasomnije koja se razlikuje od noćnih mora i može se pojaviti i kod odraslih.

Vrištanje, naglo ustajanje, ubrzano disanje ili izražen strah tijekom spavanja mogu izgledati vrlo uznemirujuće. Ipak, takve epizode ne znače nužno da osoba ima noćnu moru. Noćni strahovi, odnosno pavor nocturnus, vrsta su parasomnije – neobičnog ponašanja koje se javlja tijekom spavanja.

Za razliku od noćne more, kod noćnog straha osoba nije potpuno budna. Mozak se nalazi u svojevrsnom prijelaznom stanju između dubokog sna i budnosti pa osoba može sjediti, ustajati, vikati, plakati ili djelovati izrazito prestrašeno, a pritom ne reagirati uobičajeno na okolinu.

Noćni strahovi i noćne more nisu isto

Najvažnija je razlika u fazi sna iz koje se epizoda javlja. Noćni strahovi povezani su s NREM spavanjem, osobito dubljim fazama sna, dok se noćne more najčešće javljaju tijekom REM faze.

Osoba koja ima noćnu moru obično se probudi, može opisati neugodan san i sjeća ga se nakon buđenja. Kod noćnog straha to najčešće nije slučaj – osoba može izgledati kao da je budna, ali zapravo nije potpuno razbuđena, a ujutro se epizode uglavnom ne sjeća.

Noćni se strahovi najčešće pojavljuju tijekom prvog dijela noći, kada je dubok NREM san izraženiji. Epizoda može izgledati vrlo intenzivno, ali obično završava spontano i osoba ponovno zaspi.

Shutterstock

Prepoznatljivi znakovi tijekom epizode

Tijekom noćnog straha mogu se pojaviti različiti fizički i ponašajni simptomi. Osoba može:

  • naglo sjesti ili ustati iz kreveta
  • vikati, plakati ili proizvoditi druge glasne zvukove
  • ubrzano disati ili imati ubrzan rad srca
  • jako se znojiti
  • izgledati prestrašeno ili panično
  • biti zbunjena i teško reagirati na okolinu
  • hodati ili izvoditi druge složenije pokrete.

Iako osoba može imati otvorene oči i izgledati budno, nije nužno svjesna onoga što se događa oko nje. Upravo zato jutarnje sjećanje na epizodu najčešće izostaje.

Mogući uzroci i okidači

Noćni strahovi mogu se pojaviti bez jasnog razloga, ali određeni čimbenici mogu povećati njihovu vjerojatnost. Među njima su nedostatak sna, umor, stres, promjene u rasporedu spavanja, bolest ili povišena temperatura.

Ulogu može imati i genetska predispozicija. Noćni strahovi puno su češći u djece, kod kojih često predstavljaju prolaznu pojavu povezanu sa sazrijevanjem sustava koji regulira prijelaz između sna i budnosti.

Ponekad su povezani i s drugim poremećajima spavanja. Primjerice, opstruktivna apneja u snu može biti jedan od čimbenika koji pridonose pojavi ovakvih epizoda.

Noćni strahovi mogu se pojaviti i kod odraslih

Iako se najčešće povezuju s dječjom dobi, noćni strahovi mogu se pojaviti i kod odraslih. Kod njih se mogu povezivati s nedostatkom sna, stresom, određenim lijekovima, alkoholom ili drugim poremećajima spavanja, a ponekad se ne može pronaći jasan uzrok.

U odrasloj dobi važno je obratiti pozornost na to ponavljaju li se epizode i postoje li drugi simptomi tijekom spavanja. Neobično ponašanje tijekom noći može biti povezano i s drugim parasomnijama ili poremećajima koji se javljaju tijekom REM faze, zbog čega je ponekad potrebna detaljnija procjena.

Dijagnoza se temelji na obrascu simptoma

Kod povremenih i blagih epizoda obično nije potrebna opsežna obrada. Ako su noćni strahovi učestali, vrlo intenzivni ili dovode do ozljeda, liječnik može pokušati utvrditi postoji li neki okidač ili drugi poremećaj spavanja.

Dijagnoza se najčešće temelji na opisu epizoda i ponašanja tijekom spavanja. Polisomnografija, odnosno snimanje različitih parametara tijekom spavanja, može pomoći u razlikovanju noćnih strahova od drugih poremećaja spavanja. Ovisno o simptomima, liječnik može preporučiti i dodatne pretrage.

Shutterstock

Liječenje ovisi o uzroku

Kod djece koja inače dobro spavaju i nemaju druge tegobe, liječenje najčešće nije potrebno jer se noćni strahovi s vremenom povuku.

Ako se epizode ponavljaju, važno je najprije pronaći moguće okidače i, ako postoji, liječiti poremećaj spavanja koji im pridonosi. Dovoljno sna, redovit raspored spavanja i smanjenje čimbenika koji potiču epizode mogu biti dio pristupa liječenju.

Kod odraslih ili osoba s izraženim i učestalim epizodama liječnik može preporučiti dodatne metode liječenja, ovisno o uzroku i tome postoji li neki drugi poremećaj spavanja.

Kada je vrijeme za liječnički pregled?

Iako noćni strahovi mogu izgledati dramatično, sama epizoda najčešće nije znak ozbiljne bolesti. Ipak, liječnički pregled preporučuje se ako se epizode često ponavljaju, dovode do ozljeda, ozbiljno narušavaju san ili svakodnevno funkcioniranje ili se pojavljuju zajedno s drugim neobičnim simptomima tijekom spavanja.

Važno je razlikovati noćne strahove od noćnih mora i drugih poremećaja spavanja. Kada se epizode ponavljaju ili mijenjaju uobičajeni obrazac spavanja, njihova procjena može pomoći da se utvrdi postoji li neki drugi uzrok koji zahtijeva liječenje.

(Ordinacija.hr)

card-icon

Zdravstveni adresar

S lakoćom pronađite ordinaciju, ljekarnu, polikliniku i drugo.

card-icon

Baza bolesti

Nešto vas boli ili smeta? Prije odlaska liječniku možete se informirati ovdje.

Možda će vas zanimati i ovo