Žene s metastazirajućim rakom dojke čije stanice tumora cirkuliraju krvotokom nakon prvog kruga liječenja živjet će kraće, tvrde francuski stručnjaci.
Cirkulirajuće stanice tumora se otkinu od tumora i “pobjegnu” u krvotok. One tako mogu doputovati do svih organa i tamo stvoriti nove tumore.
Nekoliko je istraživanja pokazalo kako je veći broj cirkulirajućih
stanica tumora povezan s povećanim rizikom povrata raka dojke, pa i smrti zbog
ove maligne bolesti. Međutim, u istraživanju francuskih znanstvenika pokazano
je kako ove stanice mogu predvidjeti prognozu čak i ako se uzmu u obzir drugi
markeri preživljavanja.
Jednako tako, istraživači Instituta Curie Sveučilišta Descartes u
Parizu smatraju kako bi se cirkulirajuće tumorne stanice mogle koristiti za
praćenje tijeka liječenja, tj. reagira li bolesnica na terapiju ili ne.
Stručnjaci su u studiju uključili gotovo 270 žena čiji se rak
dojke proširio na ostatak tijela (metastazirao), a koje su primale
kemoterapiju. Prije liječenja dvije su trećine ispitanice imale jednu ili više cirkulirajućih
stanica tumora, a 44 posto je imalo pet ili više. Dvije godine poslije, rak je
napredovao kod 95 posto žena koje su imale pet cirkulirajućih stanica tumora, u
odnosu na 70 posto žena s manjim brojem ovih odvojenih stanica.
Žene s pet ili više cirkulirajućih stanica tumora bile su izložene
90-postotnom riziku pogoršanja stanja i 2,5 puta sklonije umiranju.
Tri godine poslije, oko pet posto žena bez cirkulirajućih stanica
je imalo relaps, usporedno s 85 posto žena s ovim stanicama. Preživjelo je 96
posto žena bez cirkulirajućih stanica tumora, a preživjelih žena s više ovih
stanica je bilo 93 posto.
Nakon tri kruga terapije, broj cirkulirajućih stanica je pao više
kod žena koje su primile kemoterapiju i lijek Avastin, u odnosu na ispitanice
koje su tretirane samo kemoterapijom.
K. Horvat
