Probavni sustav predstavlja najvažniju granicu između naših unutrašnjih organa i izvanjskog svijeta.
Najveći dio ljudskog imunološkog sustava lokaliziran je u gastrointestinalnom sustavu, što se čini nevjerojatno, ali je logično uzme li se u obzir da upravo naš probavni sustav dolazi u kontakt s najvećim brojem najrazličitijih molekula i organizama.
Kao slikovit primjer može poslužiti činjenica da prosječna osoba tijekom života unese više od 25 tona hrane, ali i različitih toksina i otrovnih tvari. U našim crijevima živi oko milijun bakterija. Bakterije koje obitavaju u crijevima grubo možemo podijeliti na one “dobre” ili korisne i “loše” ili patogene.
Uloga probavnog sustava u nastajanju i razvoju raznih bolesti vrlo je značajna. Sluznica je glavna prepreka na putu toksina, alergena, virusa, gljivica, bakterijskih čestica te samih bakterija do krvotoka.
Što se tiče alergijskih atopijskih bolesti, one su usko povezane sa patologijom probavnog sustava. Osnova svih vrsta alergijskih tegoba vrlo je često preosjetljivost na hranu (zbog broja mogućih alergena teško je saznati testiranjima o kojim se vrstama hrane ili npr. konzervansima iz hrane radi), hidroliza te apsorpcija koje se odvijaju u probavnom sustavu.
Što je zapravo alergija? Alergija je prekomjerna reakcija organizma na specifičnu, inače neškodljivu tvar ili više njih, poznatih pod zajedničkim imenom alergeni, čak i onda kada su prisutni u maloj koncentraciji. Alergija je uzrokovana reakcijom vlastitog imunološkog (obrambenog) sustava, koji inače štiti tijelo od raznih oboljenja tako što stvara antitijela koja se bore protiv bakterija, virusa i klica. Međutim, u slučaju kad osoba ima alergiju, imunološki sustav reagira pretjerano te pokušava zaštititi organizam od inače neštetnih tvari koje se nalaze u prirodi.
Osim toga, u unutarnji okoliš kroz probavni sustav mogu dospjeti i drugi alergeni. Bilo koji patološki proces koji dovodi do oštećenja kontrole propusnosti crijevne barijere te smanjenja razine sekrecijskog imunoglobulina IgA, dovodi do narušavanja apsorpcije antigena hrane, tipično popraćenog porastom alergijskih reakcija.
Što je atopijski dermatitis?
Atopijski dermatitis je
kronična upalna bolest kože, uvjetovana je nasljednom sklonošću, obilježena svrbežom,
a tipična klinička slika ovisi o dobi. Atopijski dermatitis je često udružen s
drugim atopijskim bolestima: alergijskom astmom, alergijskim rinitisom,
alergijskim konjuktivitisom i alergijskim kolitisom što se često ne povezuje s
dermatitisom.
Atopijski dermatitis
najčešća je kronična bolest u ranom djetinjstvu i javlja se u različitom
intenzitetu kod 20 do 25 posto djece, a učestalost je u stalnom porastu. U 80
posto bolesnika bolest započne prije navršene prve godine života. Intenzitet
atopijskog dermatitisa ima tendenciju slabljenja s godinama, ali je teško
predvidjeti tijek bolesti u pojedinog djeteta i bolest može ostati trajna.
Bolest je obilježena periodima pogoršanja i poboljšanja koja se ne mogu uvijek
objasniti.
Osim nasljedne
sklonosti, u nastanku i pogoršanju bolesti sudjeluju i čimbenici iz okoliša:
različiti alergeni, iritansi, klimatski uvjeti (pogoršanja zimi), tjelesna
konstitucija, psihološki stres, infekcije.
Alergeni iz hrane imaju
ulogu posebice u dječjoj dobi te su česti alergeni su bjelanjak jajeta, kravlje
mlijeko, kikiriki, riba, soja i pšenično brašno, ali i inhalacijski (udahnuti)
alergeni od kojih su najčešći kućna
prašina, grinje, životinjske dlake i perje.
Najveći je problem
saznati o kojoj se namirnici radi jer je teško, zapravo nemoguće, testirati se
na sve alergene iz hrane obzirom na njihov jako veliki broj, nego se radi
testiranje na najčešće alergene.
Kako djeluje Enterosgel?
Enterosgel je organski silikat u vodenom gelu, selektivni enterosorbent koji iz organizma uklanja štetne tvari, egzogene i endogene toksine, patogene bakterije i viruse. Ima poroznu strukturu nalik na spužvu s porama specifičnih dimenzija.
Pore selektivno upijaju tvari srednje molekularne mase, što Enterosgelu omogućuje selektivno upijanje samo tvari štetnih za ljudski organizam.
Enterosgel se veže sa alergenima, povezanima i nepovezanima sa hranom, što smanjuje antigeno opterećenje na imunitet crijevne barijere. Kod atopijskog dermatitisa i drugih kožnih alergija pozitivan učinak primjetan je već 1-2 dana nakon početka tretmana Enterosgelom, a potpuni nestanak simptoma nakon 7-10 dana terapije. Korištenje Enterosgela tijekom liječenja drugih alergijskih bolesti pomaže ublažiti bolest te produžiti razmak između napadaja uz normaliziranje imunoloških čimbenika.
Enterosgel se ne apsorbira u krv kao ni u tjelesna tkiva s kojima je obzirom na organsko porijeklo kompatibilan, on nije toksičan, ima solidnu strukturu, kemijski je inertan i hidrofoban, i ne lijepi se na sluznicu te se izlučuje se iz organizma 7-8 sati nakon upotrebe, zajedno s tvarima koje je vezao.
Ordinacija.hr
