Glioblastom je najčešći i najagresivniji tumor mozga. Iako je većinu kancerogenih nakupina koje zahvaćaju mozak moguće ukloniti kirurškim putem, one se, gotovo u svakom slučaju ponovno pojave. Jedan od razloga je taj što sporadične, infiltrirane tumorske stanice ostaju u mozgu, čak i nakon najtemeljitije operacije.
Dobra je vijest da su istraživači sa Sveučilišta u Bonnu po prvi puta podvrgnuli te “zaostale” kancerogene stanice temeljitijoj provjeri. Rezultati su pokazali kako su mnoga svojstava tih nakupina znatno različita od stanica u sredini tumorske mase.
Znanstvenici se nadaju kako bi rezultati mogli ponuditi priliku za objašnjenje zašto zračenje ili kemoterapija ne mogu potpuno spriječiti ponavljanje ove smrtonosne bolesti.
Pacijentima s glioblastom u većini se slučajeva savjetuje odlazak na operaciju što je prije moguće. Tijekom operacije, neurokirurg nježno uklanja bolesno tkivo počevši od središta tumora, sve dok se nakupina ne ukloni u cijelosti. Nažalost, stanicama raka se teško približiti jer nerijetko “migriraju” daleko u susjedno i zdravo moždano tkivo. Upravo zbog toga dolazi do pojave “zaostalih” zloćudnih stanica nakon operacije, iz kojih zatim nastaju novi tumori.
Njemački su znanstvenici stoga po prvi puta prionuli proučavanju tih preostalih kancerogenih nakupina.
Zadivljujuće otkriće
Dok su ispitivali spomenute “zaostale” stanice, istraživači su naišli na zapanjujuće otkriće. Kancerogene stanice smještene u blizini tumora imaju različite osobine u odnosu na one smještene u samom središtu tumora”, izjavio je dr. Björn Scheffler.
Ovo otkriće može ponuditi zanimljivo objašnjenje za još slab terapijski uspjeh protiv najčešćeg malignog tumora na mozgu. Iako su u posljednjih pola stoljeća provedena intenzivna istraživanja, lijek još uvijek nažalost nije otkriven. Pacijenti s glioblastom žive samo oko 15 mjeseci od trenutka dijagnosticiranja bolesti. Iako su zračenje i kemoterapija namijenjeni potpunom uništenju zaostalih tumorskih stanica nakon operacije, ovo oružje očito i dalje ne djeluje. Ne postoji drugi način kojim bi se mogla objasniti činjenica da gotovo svaki pacijent s glioblastom doživi recidiv.
K. Ramić
