Hodanje je uistinu najjednostavniji, najprirodniji i najjeftiniji oblik kretanja kojim se možemo suprotstaviti svim neželjenim posljedicama tzv. “sjedilačkog” načina života te korisno doprinijeti održanju ili poboljšanju svoga zdravlja.
Moderan način života nas vrlo često prisiljava da malo vremena provedemo u kretanju “na vlastiti pogon”. Takav način života s minimalnim kretanjem obilježen sjedenjem na radnom mjestu i kod kuće pred televizorom, rezultira preuranjenim degenerativnim promjenama koje zahvaćaju našu tjelesnu muskulaturu, zglobove i kosti.
Budući da naše tijelo nije kreirano za pretežno “sjedilački” način života, već je predodređeno za kretanje, nužno je da sami pokušamo nešto učiniti kako bi posljedice ovog nezdravog načina života bile što manje.
Kako si možemo pomoći?
Bez obzira na životnu dob, hodanjem ćemo sačuvati i poboljšati mišićnu snagu, pokretljivost, rad krvožilnog i dišnog sustava, kao i probavnog sustava. Tjelesnom aktivnosti smanjit ćemo vrijednosti šećera i masnoća u serumu, a također ćemo usporiti proces osteoporoze.
Fizička aktivnost vrlo povoljno djeluje i na naše duševno zdravlje – sklonost depresiji bit će znatno umanjena.
Zašto je hodanje zdravo?
Hodanje ima niz pozitivnih djelovanja na naš organizam kao što su:
- Jačanje muskulature, posebno mišića nogu
- Poboljšanje optoka krvi (cirkulacija)
- Smanjenje i održavanje tjelesne težine
- Povećanje respiratornog i kardiološkog kapaciteta
- Smanjuje stresa, nemira i napetosti
- Poboljšanje rada probavnog sustava
Je li je svako hodanje rekreacijsko?
Hodanje po gradu zbog kupovanja u svakom slučaju ne možemo smatrati rekreacijskim hodanjem. Za rekreacijsko hodanje moraju biti ispunjeni sljedeći uvjeti: hodanje mora biti dovoljno brzo i mora trajati dovoljno dugo (najmanje 30 minuta kretanja na dan).
Tehnika hodanja
Iako možda ne uspijevamo zadovoljiti kriterije rekreacijskog hodanja, važno je da svakodnevno hodamo koristeći pri tom pravilnu tehniku hodanja. Pri svakom koraku desnu ruku pokrećemo prema naprijed, a lijevu istovremeno prema natrag. Položaj šake je prirodan s malo savijenim prstima.
Brzina rada ruku je usklađena s radom nogu. Pogled ne smije biti usmjeren u zemlju. To prisiljava vrat i leđa da se vrate u pogrešan, položaj: nastojite pogled držati na tri do četiri metra dalje od sebe.
Nožni prsti trebaju biti usmjereni ravno prema naprijed, a unutrašnji rubovi stopala trebaju stajati ravno. Trup je potrebno opustiti.
Potrebno je hodati ujednačenim ritmom koracima približno iste duljine. Predugi ili prekratki koraci nisu za preporučiti kao ni naglo mijenjanje ritma hoda. Disanje treba biti ujednačeno, a misli po mogućnosti opuštene. Mišići trbušne regije trebaju biti zategnuti jer opuštanje abdomena uzrokuje dodatno opterećenje za kičmu zbog nedostatka potrebne potpore.
Dobra i udobna obuća i odjeća preduvjet su ugodnog osjećanja za vrijeme hodanja. Hodanjem u visokim potpeticama nemoguće je pravilno premještati stopala preko pete na prste: takvo hodanje ne može se preporučiti kao zdravo i rekreativno.
Što je to nordijsko hodanje?
Nordijsko hodanje, odnosno hodanje s posebno dizajniranim štapovima, kod nas je relativno nov način kretanja i tjelovježbe premda se u šumama Finske njime bave ljudi još od 30-tih godina prošlog stoljeća. U Europi se redovito tom vrstom hodanja bavi više od tri i pol milijuna ljudi.
Može ga provoditi svatko, bilo gdje i u bilo koje doba godine. Prilagođava se zdravstvenom stanju, kondiciji i dobi i pojedinca. Smatra se da 15 minuta nordijskog hodanja na organizam djeluje kao 21 minuta vožnje biciklom ili 12 minuta trčanja. Pri tome se troši dvostruko više kalorija.
Od opreme potrebno je imati sportske cipele ili tenisice, sportsku odjeću prilagođenu vremenskim uvjetima i štapove.
Štapovi su različiti po svojim karakteristikama, izrađeni su od karbonskih vlakana, lagani su i izdržljivi te se bitno razlikuju od skijaških ili planinarskih. Imaju ergonomsku dršku i specijalnu manžetu koja obuhvaća šaku. Kao produžetak ruku štapovi poboljšavaju cirkulaciju u cijelom tijelu. Faktor su sigurnosti kod kretanja po prirodi, naročito na klizavom terenu.
Ozljede
Tjelesne aktivnosti, pa tako i intenzivno hodanje, mogu dovesti do ozljeda zglobova, kostiju, mišića i tetiva kao posljedica trenutačnog djelovanja određene sile ili se pojavljuju posljedice prenaprezanja mekih tkiva. Ozljede treba pregledati i obraditi kirurg ili ortoped, a bolovi se uklanjanju fizikalnom terapijom uz rehabilitaciju nakon pregleda kod specijalista fizijatra.
U fizikalnu terapiju pripada: elektroterapija, magnetoterapija, kineziterapija, terapija ultrazvukom i laserom. Cilj terapije je smanjiti bol, oteklinu, pospješiti cirkulaciju i zacjeljivanje tkiva, poboljšati funkciju zgloba i povećati mišićnu snagu. Fizijatar treba odrediti vrstu terapije, mjesto i način primjene, duljinu trajanja terapije i njezin intenzitet, a potom treba kontrolirati učinak primjene terapije.
Upozorenje
Potrebno je odmah prestati hodati ili obavljati bilo koju drugu fizičku aktivnost i potražiti liječničku pomoć ako se pojave sljedeći znakovi: pritisak i bol u prsima, pomanjkanje daha, bol u rukama, snažno lupanje srca, mučnina, nesvjestica ili osjećaj slabosti.
Autor teksta: dr. Mustafa Husein, LOM DZ BBŽ-Grubišno Polje
