Jedna namirnica u kombinaciji s jednom bolešću najgora je za zdravlje – posebno tijekom pandemije - Ordinacija.hr
Zdravlje

Zdravlje

Jedna namirnica u kombinaciji s jednom bolešću najgora je za zdravlje – posebno tijekom pandemije

Shutterstock 1190637751

Postoji jedno stanje koje otežava liječenje COVID-a

Od kada traje pandemija, jasno postaje da većina osoba koja završi na respiratoru ima  postojeća zdravstvena stanja. Pitanje koje se stalno javlja je zašto dijabetes otežava liječenje COVID-a?

Za sada je jasno da ovaj virus može otežati kontrolu šećera u krvi i tako može osobe s dijabetesom dovesti u opasnu situaciju.

„Kao alergologinja i imunologinja često govorim pacijentima koji imaju dijabetes da on znači da su podložniji upalnim procesima, što utječe na imunološki sustav koji će teže zaskočiti virus kada uđe u tijelo.“, pojasnila je  autorica teksta, dr. Heather Moday. Što jedemo puno znači našem imunološkom sustavu, a jedna namirnica posebno može otežati situaciju.

Ovo je najgora namirnica za imunološki sustav

Kada imate povišene razine šećera u krvi, započinje opasan ciklus inzulinske rezistencije i pretilosti koja može potaknuti upale, oštetiti krvne žile i aktivirati imunološki sustav da popravi nastalu štetu. Dolazi do ometanja imunološkog sustava koji neće biti u stanju pozabaviti se virusima i bakterijama koji u njega uđu. Dijabetes tip 2 ne mora biti trajna dijagnoza, pa promjene u prehrani mogu ovaj ciklus zaustaviti, upravo je smanjenje konzumacije šećera najvažnija stvar koji možete za sebe napraviti.

Ako mislite kako sami ne jedete puno šećera, on se nalazi u mnogim jelima kao skrivena namirnica i na to se često zaboravlja.

Kako zaštititi zdravlje i kontrolirati razinu šećera u krvi

Jednom kad osvijestite problem sa šećerom u krvi, ovo su koraci koje biste trebali poduzeti za bolje zdravlje.

Jedna promjena na koži ukazuje da bi bilo dobro provjeriti zdravlje bubrega – smeta li i vas?

Smanjite unos šećera

Kolači, peciva i sokovi mogu biti puni šećera a ne pružaju nikakve nutrijente. Ako vam se jede slatko uzmite par kockica tamne čokolade, a isto tako ne morate šećer potpuno izbaciti iz prehrane, ponekad je sasvim uredu pojesti komad torte.

Čitajte oznake

Pa i ako na pakiranju piše da sadržaj ima malo šećera ili jako malo, na vama je da pročitate svaku etiketu. U prosjeku konzumiramo oko 17 žličica šećera u danu, a preporuka je da to ne bi smjelo iznositi više od 25 grama ili 6 žličica. Zapamtite da prirodne šećere unosimo i konzumacijom voća, povrća i žitarica, pa se ne morate bojati da ga nećete unositi dovoljno.

Jedite više vlakana

Ono što nikako ne treba izbjegavati to su vlakna koja će podržati redovitost probave i pomoći kod apsorpcije šećera u krvotok, što će štititi od brzog porasta šećera u krvi. Manjak vlakana je dodatni razlog zašto su slatki napici i oni zaslađeni tako loši za zdravlje; sadrže tonu šećera i nimalo vlakana koja se nalaze u velikom broju biljnih namirnica. Sve vrste grahorica i mahunarki (grah, leća, grašak) prirodno su bogate vlaknima, ali i proteinima, vitaminima i mineralima. Tako na primjer jedna šalica zrna mahuna sadrži 16.3 g vlakana, crni grah 15 g. Cjelovite žitarice, a posebno mekinje, bogate su dijetnim vlaknima. Mekinje zobi pomažu u smanjenju razine kolesterola, a pšenične, kukuruzne i rižine mekinje sprječavaju zatvor. Kruh, tjestenina i riža od cjelovitih žitarica odličan su izvor zdravih vlakana, kao i ječam i quinoa. Pronaći ih možete i u kruškama, kukuruzu, avokadu, leći…

Umjesto kalorija unosite nutrijente

Namirnice bogate nutrijentima našem organizmu daju potrebnu energiju, regulacijske i zaštitne elemente. One se u probavnom traktu apsorbiraju tako da zadovoljavaju metabolizam. Umjesto brojanja unosa kalorija, radije razmislite da u organizam unosite namirnice koje će mu ponuditi spektar vitamina, minerala i ostalih nutrijenata. Evo gdje ih pronaći:

Ovih 8 stvari mora napraviti svatko tko je pozitivan na koronavirus ili je bliski kontakt

Povrće: šparoge, avokado, repa, paprike, brokula, prokulice, kupus, mrkva, cvjetača, celer, kelj, krastavac, patlidžan, komorač, češnjak, poriluk, gljive, gorušica, luk, masline, krumpir, salata, morsko povrće, špinat, bundeva, tikvica, rajčica, rotkvica.

Voće: jabuke, marelice, banane, borovnice, dinja, brusnice, smokve, grejp, grožđe, kivi, limun/limeta, naranča, papaya, kruška, ananas, šljiva, grožđice, maline, jagode, lubenica.

Grahorice: crni grah, grašak, slanutak, leća, soja, tofu, tempeh.

Orašasti plodovi, sjemenke i ulja: bademi, kesteni, lan, ekstradjevičansko maslinovo ulje, kikiriki, bundevine sjemenke, sezam, sjemenke suncokreta, lješnjaci.

Žitarice: ječam, smeđa riža, heljda, kukuruz, proso, zob, quinoa, raž, integralna pšenica.

Bilje i začini: bosiljak, crni papar, čili, korijandar, klinčići, kumin, kopar, đumbir, sjemenke gorušice, origano, peršin, menta, ružmarin, kadulja, majčina dušica, kurkuma.
Prirodni zaslađivači: med, javorov sirup, melasa šećerne trske.

A. A.

Foto: Shutterstock

Ordinacija preporučuje

card-icon

Zdravstveni adresar

S lakoćom pronađite ordinaciju, ljekarnu, polikliniku i drugo.

card-icon

Baza bolesti

Nešto vas boli ili smeta? Prije odlaska liječniku možete se informirati ovdje.

Možda će vas zanimati i ovo