Kako sniziti temperaturu? Koje i kako lijekove koristiti, a što ni slučajno ne smijete dati djetetu

žena u krevetu bolest temperatura toplomjer čajevi shutterstock 354687395

Ljudski organizam je stalno izložen različitim temperaturnim promjenama, bilo vanjskim ili unutrašnjim. U našem tijelu neprekidno se odvijaju kemijski i metabolički procesi te se proizvodi toplina.

Kako bismo održali svoju tjelesnu temperaturu stalnom, brinu se naši vlastiti termoregulacijski mehanizmi.

Centar za regulaciju tjelesne temperature nalazi se u dijelu mozga koji se zove u hipotalamus i koji funkcionira kao termostat.

On reagira na svako povišenje ili sniženje temperature u okolini i u tijelu, odašiljući informacije na periferiju da se naš organizam riješi povišene topline ili da ju sačuva. Organiram se rješava povišene topline širenjem krvnih žila, isparavanjam tekućine tj. znojenjem. U slučaju da treba sačuvati toplinu krvne žile se sužavaju.

Uzroci povišene temperature

Povišena tjelesna temperatura ili vrućica, u djece i odraslih, nastaje u stanjima kada se uslijed djelovanja nekih tvari (iz tijela ili okoline) centar za termoregulaciju namjesti na višu razinu. Kod djece najčešći razlog povišene tjelesne temperature su upalne ili zarazne bolesti kod kojih se pojačano stvaraju kemijske tvari koje nazivamo pirogeni, a koje stimuliraju porast temperature. Pirogene tvari otpuštaju mikroorganizmi i oštećene stanice tkiva., a one podražuju hipotalamički centar u mozgu koji je zadužen za termoregulaciju. Porast tjelesne temperature je ujedno i znak postojanja bolesti, a pomaže praćenju težine i tijeka bolesti, a ima i zaštitnu ulogu u organizmu jer stimulira nespecifični imunološki odgovor. Ostali razlozi povišene tjelesne temperature su vanjski čimbenici poput sunčanice i toplotnog udara kada se također poremeti bazična termoregulacija.

Treba posebno naglasiti da kod odraslih osoba, misleći pritom na osobe srednje i starije životne dobi povišena tjelesna temperatura osim upalnih zaraznih bolesti može biti simptom i nekih drugih bolesti kao.npr. tumorskih ili imunoloških.

Kada temperaturu smatramo povišenom?

Normalna tjelesna temperatura kreće se od 36 do 37 C na površini kože, a na sluznicama (usne šupljine i rektalno) te u uhu mjeri 0,5 – 1 C više. Uz to je prirodno temperatura u jutarnjim satima niža za oko 0,3 C od one u večernjim satima.

Promjena vremena za vas znači bol u zglobovima? Evo kako si možete pomoći

Blago povišenu tjelesnu temperaturu nazivamo subfebrilitet i to je ona tj.temperatura koja koja prelazi 37 C. Povišena tjelesna temperatura je temperatura viša 38C. Preko 39 C su jako visoke temperature. Rektalno i u uhu, blago povišenom smatramo temperaturu preko 37,5 C, preko 38,5 C značajno povišenom, dok je preko 39,5 C vrlo visoka temperatura.

Visina tjelesne temperature ovisi o dobi, te o imunološkom stanju organizma. Iscrpljeni i pothranjeni bolesnici često ne mogu razviti visoku temperaturu, što označuje nesposobnost reagiranja na infekt i loš je prognostički znak.

Za mjerenje možemo koristiti razne vrste toplomjera. Nekada smo koristili živine, a danas se koriste oni koji ne sadrže živu te digitalni i infracrveni. Dojenčadi i maloj djeci češće mjerimo temperaturu rektalno, a starijima ispod pazuha.

Što učiniti kada se izmjeri povišena temperatura ?

Kad se ustanovi povišena temperatura bilo kod djece ili odraslih treba se raskomotiti, tj. obući prozračnu i pamučnu odjeću. Prostoriju u kojoj se boravi ne pregrijavati, optimalna je temp. oko 21 C. Potrebno je povećati unos tekućine, bolesnika često nuditi sa tekućinom, a dojenčad češće dojiti. Nakon toga se koristimo fizikalnim metodama sa snižavanje tj. temperature(tuširanjem u mlakoj vodi te oblozima). Osim fizikalnim metodama za snižavanje tjelesne temperature koristimo i lijekove koje nazivamo antipiretici.

Kada i koje lijekove korisititi?

Ako je tjelesna temperatura mjerena pod pazuhom preko 38 C, a rektalno ili u uhu preko 38,5 C, uz ranije navedene mjere potrebno je koristiti lijek za snižavanje temperature. Lijekove je važno znati pravilno dozirati (ovisno o tjelesnoj težini te u odgovarajućim vremenskim intervalima).

​Iznenađujući načini na koje štetite plućima! I ne, nije riječ samo o cigaretama

Prvi lijek koji koristimo je paracetamol. Primjenjuje se 10 mg/kg/dozi, nikako ne češće od svaka 4 sata. Previsoke ili prečeste doze mogu rezultirati ozbiljnim toksičnim posljedicama. Odrasloj osobi težine 50-60kg dajemo 500mg, a ako se radi o bolesniku tj.težine 90-100 kg dajemo dozu od 1000mg, svaka 4 sata možemo ponoviti davanje lijeka. Ako je temperatura jako visoka (pr. 39,5 – 40 C) ili je razmak od prethodnog davanja paracetamola manji od 4 h tada dajemo lijek koji se zove ibuprofen. Primjenjuje se 5 mg/kg, a može se ponavljati davanje svakih 8 sati. U dojenčadi mlađe od 6 mj. treba ga izbjegavati.

Maloj djeci koristimo antipiretik u formi čepića, a većoj djeci i odrasloma peroralne oblike, djeci u obliku sirupa, a odraslima u obliku tablete, ako su je sposobni popiti.

Aspirin za snižavanje tjelesne temperature se NE primjenjuje u dječjoj dobi !

Kada posjetiti liječnika?

Ako dijete ima samo povišenu temperaturu bez popratnih simptoma te je dobrog općeg stanja (dobro jede i pije) te se uobičajeno ponaša, tada se prvi dan bolesti nije nužno dijete odmah odvesti liječniku. Ako je međitim dijete nerasploženo, odbija hranu, klonulo, razdražljivo ili pospano, ako primjetimo osip po koži tada je potrebno dijete odvesti liječniku, čak i ako temperatura nije jako povišena. Visina temperature ne govori uvijek za težinu bolesti, o tome nam više govore prateći znaci, tipa zimice, tresavice, klonulosti.

Ukratko dijete je nužno što prije odvesti liječniku ako: je mlađe od 3 mjeseca, ima zimicu i tresavicu, klonulo je ili bolno, pospano je ili se ne može razbuditi, temperatura se ne može sniziti, ima jaku glavobolju i povraća ili je vrat ukočen.

Za razliku od djece koja su sklonija visokim temperaturama koje ne moraju biti praćene težim općim stanjem djeteta, stariji ljudi često imaju niže temperature. Njih također treba odmah odvesti liječniku ako se tuže na zimicu i tresavucu, ako odbijaju uzimanje hrane i tekućine, tuže se na jaku glavoblju praćenu povraćanjem ili su pomućenog stanja svijesti (neadekvatnog kontakta, dezorjentirani, razdražljivi ili jako sporeni).

Bolesnici koji boluju od tumorskih bolesti, a primaju kemoterapiju, kao i hematološki bolesnici, te bolesnici koji su na imunosupresivnoj terapiji(kortikosteriodima ili nekoj drugoj) u slučaju povišene tjelesne temperature trebaju se što prije javiti svom liječniku.

Što učiniti u slučaju napada panike? Pomozite si s ovih šest savjeta

Autor: dr. med. Ivana Prpić Znidarčić/Ordinacija.hr

Foto: Shutterstock

 Prati nas na Viber Public Chatu!