Bolesti srca i krvnih žila predstavljaju “ubojicu broj jedan” suvremenog čovjeka. Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, od kardiovaskularnih bolesti u svijetu godišnje umre oko 17 milijuna ljudi.
Crna statistika nije poštedila niti našu zemlju. Naime, u Hrvatskoj svake godine od bolesti srca i krvnih žila umre oko 27 tisuća osoba. Uz anginu pectoris, najpoznatija bolest srčanih (koronarnih) arterija je srčani infarkt.
dr. Greta Cindrić-Bogdan
O prevenciji bolesti, oporavku i povratku redovitim aktivnostima razgovarali smo s dr. Gretom Cindrić-Bogdan, spec. internisticom i kardiologinjom Kardiološke poliklinike “Bogdan”.
Što je infarkt miokarda?
Srčani infarkt je odumiranje (nekroza) srčanih stanica prouzročena naglim smanjenjem ili potpunim prekidom arterijske opskrbe krvlju dijela srčanog mišića.
Pogađa li bolest samo starije osobe ili su i mladi ugroženi?
Bolest uglavnom zahvaća starije osobe, no isto tako mogu biti pogođene ovom bolešću i mlade osobe sa skrivenim prirođenim anomalijama srčanih (koronarnih) arterija, pa čak i djeca (nekoliko slučajeva je opisano u literaturi). Uzroci nastanka infarkta kod starijih i kod mladih osoba su uglavnom različiti.
Može li se bolest prevenirati – na koji način?
Bolest se može prevenirati zdravim načinom života – zdravom prehranom, redovnom rekreacijskom fizičkom aktivnošću što podrazumijeva zdravu tjelesnu težinu, regulaciju vrijednosti masnoća i šećera u krvi, uredne vrijednosti krvnog tlaka, svakako nepušenje i redovne preventivne kardiološke preglede jedanput godišnje – kod muškaraca iznad 40 godina, a kod žena nastupom menopauze (najčešće iznad 50 godine života). Preventivni kardiološki pregled uz standardni elektrokardiogram (EKG) uključuje ultrazvučni pregled srca s obojenim doplerom i ergometrijsko testiranje te osnovni laboratorijski probir faktora rizika za nastanak aterosklerotske bolesti srca – određivanje masnoća u krvi, šećera (glukoze) i ostalih prema potrebi.
Moraju li se srčani bolesnici tj. osobe koje su preživjele infarkt odreći svake fizičke aktivnosti?
Svakako ne, no tjelesna aktivnost treba biti primjerena stupnju oštećenja srčanog mišića i životnoj dobi. Stupanj tjelesne aktivnost se mora odrediti po završetku rehabilitacije nakon preboljelog srčanog infarkta i ona je neizostavni način života srčanog bolesnika.
Što savjetujete svojim pacijentima – kako naći pravu mjeru između srčano – žilnih bolesti i fizičke aktivnosti?
Stupanj redovne rekreacijske fizičke aktivnosti se određuje ergometrijskim testiranjem (testom opterećenja na pokretnoj traci) gdje se definira siguran stupanj opterećenja pri kojemu su sve funkcije – krvi tlak, frekvencija pulsa, opće osjećanje primjereni i uredni.
Kada osobe koje su preboljele infarkt miokarda smiju započeti s umjerenom fizičkom aktivnošću? Koju vrstu aktivnosti savjetujete pacijentima?
Već se tijekom rehabilitacije nakon srčanog infarkta započinje s blagom fizičkom aktivnošću – lagane šetnje, plivanje, lagana gimnastika što je za svakog pacijenta individualno i prilagođeno njegovim mogućnostima i potrebama. Kasnije se po završenom oporavku, ovisno o nastalom oštećenju srčanog mišića i njegovoj preostaloj funkciji (uglavnom nakon 3 mjeseca od nastanka srčanog infarkta) mogu predlagati drugi oblici fizičke aktivnosti u nešto intenzivnijem obliku.
Je li preporučljivo nakon infarkta miokarda voditi ljubav?
Vođenje ljubavi je također oblik fizičke aktivnosti koja se preporučuje nakon završenog oporavka od samog incidenta, poglavito ako nije dokazana maligna srčana aritmija i ako je bolesnik, dakako, bez znakova srčanog zatajenja.
Ako se oboljela osoba odluči na intenzivniju fizičku aktivnost – koje su moguće opasnosti?
Svaki fizički napor koji nije primjeren preostaloj funkciji srčanog mišića nakon infarkta (pri čemu je sam srčani infarkt liječen u optimalnom vremenu i prema najsuvremenijim kardiološkim principima), ne mora ostaviti nikakvih posljedica na srčanom mišiću, ali može isprovocirati pojavu smrtonosnih aritmija, emboličkih incidenata sve do razvoja novog infarkta ili nagle smrti.
Vaš savjet svim oboljelim osobama – na koji način sačuvati srce, a zadržati aktivan (seksualni) život?
Redovna umjerena fizička aktivnost, zdrav život bez pušenja, zdrava tjelesna težina kao rezultat zdrave prehrane i regulacije svih faktora rizika na koje sami možemo utjecati uz neizostavno preventivne ili nakon nastanka srčano – žilnih bolesti redovne kardiološke kontrole!
K. Ramić
