Bolesti zbog kojih se zimi pacijenti najčešće obraćaju liječniku obiteljske medicine većinom su bolesti dišnog sustava, napominje Ivana Prpić Znidarčić, dr. med. spec. obiteljske medicine, te objašnjava:
“Ponajprije se misli na akutne respiratorne infekcije; prehlada, grlobolja, gripa, upale sinusa, upale uha te upale pluća. To su kapljičnim putem lako prenosive zarazne bolesti koje se mogu prenijeti i onečišćenim rukama i predmetima koji su bili u kontaktu s oboljelim. Ovim su bolestima podložne sve dobne skupine i češće se kompliciraju kod male djece, starijih pacijenata i kroničnih bolesnika, zato te skupine treba pažljivije pratiti, ali i zaštititi svim dostupnim metodama kao što je cijepljenje protiv gripe i nekih bakterijskih bolesti.”
Majčina dušica, trputac, sljez… Biljni čajevi koji pomažu kod prehlade, kašlja, grlobolje
Liječnica izdvaja bolesti s kojima se najčešće susreće zimi u svojoj ordinaciji:
Prehlada
Zahvaća sve dobne skupine, češća je zimi zbog slabije otpornosti respiratorne sluznice te češćih i bližih kontakata među ljudima. Bolest je osobito česta među malom djecom, učenicima, studentima te osobama koji borave u kolektivima. Očituje se kao blaga bolest s lokalnim respiratornim simptomima, kihanjem, začepljenošću nosa, prozirnim sekretom iz nosa, pečenjem očiju i ponekad blažom grloboljom, bez povišenja temperature, a javlja se i umor, glavobolja te blaži bolovi u mišićima.
U slučaju da pacijent ima temperaturu, one su blage i tu se nikako ne preporučuje njezino snižavanje, osim ako govorimo o srčanim bolesnicima, jer je ona prirodni obrambeni mehanizam tijela u borbi protiv virusa. Bolest prolazi u roku od 4 do 5 dana, a ako se smetnje pogoršavaju i tjelesna temperatura povisuje, tek tada treba potražiti pregled i savjet liječnika.
Kako liječiti?
Liječenje je simptomatsko što znači uklanjanje samo onih smetnji koje se pojave kod oboljelog. Ako je to začepljenost nosa, tada treba provoditi dobru higijenu nosa ukapavanjem hipertonične otopine morske vode više puta dnevno uz kapi za nos koje se kupuju u ljekarni, ali uz upozorenje da se one ne smiju uzimati dulje od sedam dana.
Čir na želucu, bolni zglobovi… Zdravstveni problemi koji “napadaju” u jesen
Kako spriječiti?
Higijena nosa vrlo je bitna za sprečavanje suhog nadražajnog kašlja zbog kojeg pacijenti često dolaze na pregled. Bitna je dobra rehidracija sluznica uzimanjem veće količine tekućine, po mogućnosti čajeva. Važan je odmor oboljelog kako bi imunološki sustav odradio svoju funkciju u izlječenju od virusnih bolesti.
Grlobolja
Ona je najčešći razlog posjeta liječniku obiteljske medicine, svih dobnih skupina, naročito u zimskom periodu, a prate je osjećaj grebanja, promuklost, ponekad do potpunog gubitka glasa, pečenje ili bol pri gutanju, niža ili viša temperatura.
Uzročnici mogu biti virusi, bakterije, ali i neki drugi čimbenici kao što su alergije, suh zrak u prostoriji u kojoj se boravi te refluksna želučana bolest.
Glavne su značajke grlobolje virusne etiologije blago povišena tjelesna temperatura, postupan početak bolesti, pečenje pri gutanju, promuklost pa i potpun gubitak glasa. Kod grlobolja bakterijske etiologije javlja nagli početak bolesti, visoka tjelesna temperatura često uz zimice i tresavice, bol pri gutanju, teško otvaranje usta te povećani i bolni limfni čvorovi vrata.
Kako liječiti?
Kad je riječ o virusnoj infekciji, liječenje se provodi samo simptomatskom terapijom u obliku pripravaka namijenjenih liječenju grlobolje koja se uzimaju u ljekarni. Promuklost do potpunog gubitka glasa liječi se samo šutnjom tijekom nekoliko dana, a uzročnik je virusna infekcija pri čemu nije potrebna nikakva druga terapija. Antibiotici su rezervirani samo za liječenje bakterijskih infekcija.
Kako spriječiti?
Infektivni uzroci grlobolje prenose se kapljičnim putem pa je najbolja prevencija higijena ruku, izbjegavanje kontakta s oboljelim osobama, izbjegavanje zatvorenih i zadimljenih prostora s puno ljudi, a prostorije u kojima se boravi redovito provjetravati.
Gripa ili influenca
Akutna virusna bolest dišnog sustava prisutna je svake godine u većim ili manjim epidemijama tijekom zimskih mjeseci. Početak bolesti je vrlo nagao s izrazito visokom temperaturom, općom malaksalošću, jakim bolovima u mišićima i zglobovima, dok se simptomi kao što je hunjavica, kihanje i grlobolja javljaju tek nakon nekoliko dana kada se i temperatura počinje spontano spuštati. Bolest obično traje 5-10 dana, ali osjećaj umora može trajati i 2-3 tjedna nakon preboljele bolesti. Gripa se može zakomplicirati kod svih skupina pacijenata, i to upalama pluća, upalom srednjeg uha (češće kod djece), upalama sinusa te pogoršanjem kroničnih bolesti, što za te bolesnike može biti smrtonosno.
Kako spriječiti?
Prevenira se cijepljenjem iako i cijepljeni mogu razviti bolest, ali s lakšom kliničkom slikom, bržim ozdravljenjem i izbjegavanjem komplikacija.
Kako liječiti?
Liječi se simptomatskom terapijom, snižavanjem temperature paracetamolom, mirovanjem i rehidracijom, a antibiotskom terapijom samo u slučaju kada liječnik utvrdi da je došlo do komplikacije bakterijskom infekcijom.
Treba li cijepiti dijete protiv gripe? Evo što pedijatrica kaže
Sezonska depresija
Riječ je o medicinski priznatom sezonskom poremećaju ponašanja (sezonskoj depresiji). Broj osoba s depresivnim poremećajem kontinuirano raste, a statistički je češći kod žena nego kod muškaraca. Smatra se da je glavni uzrok sezonske depresije smanjena količina dnevnog svjetla tijekom jeseni i zime što uzrokuje smanjeno izlučivanje serotonina, poznatog kao hormon sreće, a važan je za suzbijanje depresije, tjeskobe, straha i općenito za poboljšanje raspoloženja. Osim toga u zimskim mjesecima ljudi su orijentirani na zatvorene prostore, osamljuju se i manje se kreću. Simptomi depresivnog poremećaja su dugotrajna potištenost ili bezvoljnost, slabija koncentracija, gubitak energije, poremećaj spavanja, osjećaj osamljenosti i napuštenosti.
Kako spriječiti?
Kako bi se ublažio ili spriječio efekt manjka Sunčeva svjetla na nastanak depresije, potrebno je što više boraviti na otvorenom i izlagati se dnevnoj svjetlosti, uključiti fizičku aktivnost u dnevnu rutinu ovisno o mogućnostima i što više se družiti s prijateljima, a ne se zatvarati u osamu.
Kako liječiti?
Što se tiče liječenja, liječnik obiteljske medicine koji prati bolesnika i njegovu obitelj kroz sve životne događaje dugi niz godina najbolje može procijeniti kada bolesniku treba samo razgovor i promjena stila života u smislu povećanog kretanja za sunčanijeg vremena te vježbanje, a kada treba uključiti terapiju antidepresivima ili uputiti specijalistu psihijatru.
Hipertoničari i srčani bolesnici teže podnose hladnoću
Zbog svih navedenih razloga; hladnoće, smanjenog imuniteta, infektivnih bolesti, vlažnosti zraka, manjka sunčanih dana, kronični bolesnici i stariji pacijenti češći su posjetitelji ordinacija obiteljske medicine zbog pogoršanja svojih kroničnih bolesti, upozorava liječnica i zaključuje:
Hipertoničari i srčani bolesnici teže podnose hladnoću, dolazi do porasta krvnog tlaka, češće su aritmije i zatajenja srca pa je potrebno u konzultaciji s liječnikom korigirati terapiju, slojevito se oblačiti, čuvati se infektivnih bolesti cijepljenjem protiv bolesti za koje cjepiva postoje.
Važno je izbjegavati mjesta gdje ima puno ljudi u zatvorenom prostoru, više se šetati tijekom sunčanijih dana i kada temperature zraka nisu jako niske, lagano vježbati i paziti da prehrana bude što je moguće raznovrsnija.
Ovi su biljni čajevi odličan izbor ako vas muči grlobolja, kašalj i prehlada
Ana Abrahamsberg
Foto: Shutterstock
