Pretilost povećava rizik od smrti kod bolesti COVID-19.
Ova je bolest nepredvidiva, a kada dođete u kontakt s virusom, ne znate hoćete li imati ozbiljne simptome ili samo blage. Ljudi svih godina, a i dobrog zdravlja su na žalost preminuli od ove bolesti. Iako su stariji ljudi u većoj opasnosti, stručnjaci se slažu kako samo jedna stvar, koja je u potpunosti u vašoj kontroli, može povećati rizik od smrtnog ishoda. U pitanju je pretilost.
Pretile osobe imaju dva puta veće šanse da će preminuti od bolesti COVID-19
„Pretilost smanjuje kapacitet pluća i tako je povezana sa slabijim imunološkim sustavom. Osobe kod kojih je COVID dijagnosticiran, a pretile su, imaju čak dva puta veće šanse da će biti hospitalizirane, 74 posto veće šanse da će završiti na intenzivnoj njezi i 48 posto veće šanse za smrt“, stoji u rezultatima studije koje je provedeno na sveučilištu North Carolina, a prenosi Washington Post.
Kako možete znati da vam nedostaje cinka, selena ili vitamina D i kako nadoknaditi manjak
Prema studiji objavljenoj u magazinu PLoS one, znanstvenici kažu kako osobe koje su pretile imaju dva puta veće šanse da će biti primljene na jedinicu intenzivne njege, i 4 puta veće šanse da će od bolesti umrijeti.
Pretilost može smanjiti učinkovitost cjepiva
Rezultati nakon analize 75 studija kažu kako je pretilost povezana s 48 posto većim rizikom od smrti, 113 posto većim šansama za hospitalizacijom i 74 posto većim rizikom da će završiti na jedinci intenzivne njege. Znanstvenici su upozorili kako pretilost može smanjiti djelotvornost cjepiva protiv COVID-a jer se zna da to čini kada su druga cjepiva u pitanju. Isto tako pretilost povećava šansu od same zaraze za 31, 55 i 57 posto.
Zašto su pretile osobe u visoko rizičnoj skupini?
Pokazalo se kako pretilost povećava šanse za razvojem upalnih procesa i slabljenjem imunološkog sustava, a to su faktori povezani s raznim bolestima i većom stopom smrtnosti, kada se radi na primjer, o upali pluća. Uz to oni imaju veće šanse da će se kod njih razviti druga stanja povezana s jakim oblikom bolesti COVID-19.
“Iako ne postoji jasan razlog zašto dolazi do težih oblika bolesti, pretili pacijenti su posebno osjetljivi“, izjavila je dr. Ana Mostaghim, autor studije PLoS One te dodaje kako možda imaju rizične faktore poput dijabetesa ili hipertenziji, a povišen šećer u krvi i dijabetes su povezani s većim smrtnim ishodom kod koronavirusa. Uz to, tu je fizička komponenta – kada je osoba pretila, velike količine pohranjenih masnoća na području prsa dodaju pritisak prsima, što znači da je za njih disanje otežano, čak i ako su zdravi.
Postoje bolesti koje su praktički ‘nestale’ iz ordinacija u pandemiji, a evo i koje su se pogoršale
Povezanost debljine i COVID-19
Na stranicama HZJZ-a, doc. dr. sc. Sanja Musić Milanović, dr. med., spec. epidemiologije i sama je još prošle godine upozorila na ovaj rizik:
“Virusne infekcije mogu biti riskantne za osobe s debljinom jer je njihov imunosni sustav češće kompromitiran. Kod drugih respiratornih virusnih infekata primijećena je veća stopa hospitalizacije osoba s debljino. Istraživanja pokazuju da osobe oboljele od influence A koje ujedno imaju i debljinu imaju veći rizik za prijam na odjel intenzivne skrb. Poznato je također i da je odgovor na antimikrobno liječenje i cjepiva lošiji kod osoba s višim indeksom tjelesne mase.
Važno je brinuti se o tome da se prepozna rizik koji debljina i druge kronične nezarazne bolesti imaju za pogoršavanje ishoda COVID-a 19 te da se osobama koje trenutačno boluju od drugih bolesti i stanja pruži prikladna podrška i daju relevantne informacije. No, uz to, ne smijemo se prestati brinuti o tome da se mentalno i tjelesno zdravlje nastave promicati s jasnim i transparentnim smjernicama, da svi zadovolje svoje nutritivne potrebe i ostvare preporučene količine tjelesne aktivnosti te da se promiču strategije za unapređenje mentalnog zdravlja i pružanja psihološke prve pomoći.”
A. A.
Foto: Shutterstock
