Naša su usta “dom” za više od 700 vrsta bakterija.
Iako nije česti oblik malignih bolesti, rak gušterače je jedan od smrtonosnijih. Više od 95 posto pacijenata umre u roku od dvije godine nakon dijagnoze. Veliki je problem što osobe s ovom vrstom raka nemaju tipične simptome sve dok nisu u naprednom stanju bolesti.
Istraživači Sveučilišta u Kaliforniji su ustanovili kako osobe koje boluju od raka gušterače u većoj mjeri imaju dvije vrste bakterija u svojim ustima koje su povezane s bolestima desni. One su pak povezane s 80 posto slučajeva raka gušterače.
Riječ je o bakteriji granulicatella adiacens koju oboljeli od raka gušterače imaju u većoj mjeri u svojoj slini. Jednako tako u manjoj mjeri imaju bakterije neisseria elongata i streptococcus mitis u ustima.
Znanstvenici su u svoje istraživanje uključili samo 20 osoba, no znanstveni krugovi tvrde kako su zaključci studije bitni. Tako mikrobiolozi Instituta za stomatologiju Eastman iz Londona smatraju kako bakterije iz ustiju mogu utjecati i na druge dijelove tijela: “Mogućnost pljuvanja sline u epruvetu i pretraga za određene bakterije te mogućnost predviđanja raka i drugih sistemskih bolesti je stvarno privlačan prijedlog koji bi rezultirao ranim otkrivanjem, što je bolje za pacijente i na kraju bi to spasilo živote”, tvrdi Adam Roberts, mikrobiolog Instituta.
Najčešći faktori rizika raka gušterače su starija životna dob, pušenje, prehrana bez dovoljno voća i povrća, a s druge strane bogata mastima, prekomjerna debljina, smanjena fizička aktivnost, te ranije bolesti kao dijabetes, pankreatitis i ciroza jetre. Kemoterapeutici koji su trenutno dostupni za liječenje raka gušterače se nisu pokazali pretjerano učinkovitima. Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji, potpuna remisija je vrlo rijetka. Stoga bi rano otkrivanje ove maligne bolesti bio značajni korak u borbi protiv nje.
K. Horvat
