Zdravlje

Zdravlje

Simptomi koronavirusa ili peludne alergije? Postoji 10 ključnih razlika

Shutterstock

Zbog trenutne situacije s pandemijom koronavirusa, podsjećamo na simptome alergija te njihove sličnosti i razlike sa simptomima uzrokovanim virusom COVID-19.

Alergija je prekomjerna reakcija našeg imunološkoga sustava na različite, inače neškodljive čimbenike okoliša. Pelud je definiran kao najsnažniji prirodni aeroalergen i najčešći uzročnik alergijskih bolesti dišnog sustava, osobito u urbanim sredinama. Osnovno je obilježje peludnih alergija godišnja periodičnost.

12 savjeta koji će vam olakšati život u vrijeme koronavirusa

Zbog trenutne situacije s obzirom na pandemiju koronavirusa podsjećamo na simptome alergija te njihove sličnosti i različitosti u odnosu na simptome izazvane virusom COVID-19.

Peludna sezona započinje već u siječnju cvjetanjem biljaka iz skupine drveća: johe, lijeske i čempresa. Postupno im se pridružuju jasen, grab, topola, platana, brijest, a početkom proljeća cvjeta visoko alergena breza. Trenutno je pelud breze prisutan u zraku u visokim koncentracijama, a započela je i polinacija visoko alergene porodice trava.

Laboratorij za aerobiologiju svakodnevno pruža informacije o količini peludnih zrnaca u zraku grada Zagreba. Informirani alergičari znaju kako pomoći sami sebi jer je upravo pravovremena informacija prilika za prilagodbu načina ponašanja, što omogućava izbjegavanje neugodnih simptoma. Na stranicama Zavoda (www.stampar.hr) svakodnevno se objavljuju podaci o prisutnosti alergene peludi. Za svakodnevne savjete građanima dostupna je i besplatna mobilna aplikacija Peludna prognoza.

Poznavanje prostorne i vremenske dinamike peludnih zrnaca u zraku tijekom godine jedan je od glavnih čimbenika za prevenciju i liječenje peludnih alergija. U tom kontekstu, najbolja preventiva je smanjenje izlaganja alergenom peludu, što je u praksi vrlo teško izvedivo. Zbog svega toga važno je pravovremeno informirati javnost o početku sezone cvjetanja alergenih biljaka. 

Procjena razine koncentracija peluda u zraku i elemenata vremenske prognoze (temperatura, vlažnost, vjetar) može dati vrlo korisne bioprognostičke podatke koji omogućuju osobama alergičnima na pelud smanjenje simptoma. Pravovremeno uzimanje terapije (hiposenzibilizacija) i organiziranje svakodnevnoga života s ciljem izbjegavanja određene alergene peludi uveliko može pomoći u prevenciji razvoja simptoma na određenu pelud. Stoga je važno da svakodnevno pratite peludnu prognozu i pridržavate se savjeta kojima možete pomoći sami sebi i olakšati si ovaj neizbježan period cvatnje alergenih biljaka.

Alergični na pelud možete postati i s 20, 30 ili 40 godina! Kako si pomoći?

Preventivne preporuke:

  • uz praćenje epidemiološke situacije, informirati se o prisutnosti alergene peludi u zraku na mrežnoj stranici Nastavnog zavoda za javno zdravstvo „Dr. Andrija Štampar“ ili putem mobilne aplikacije Peludna prognoza;

  • izbjegavati odlazak u prirodu tijekom sunčanog i vjetrovitog vremena;

  • za odlazak u prirodu izabrati dan nakon kiše jer su tada koncentracije peludi u zraku najniže;

  • izbjegavajte izlazak nakon grmljavinske oluje, osobito u vrijeme visoke koncentracije peludi trava;

  • pri povratku kući oprati ruke, istuširati se, oprati kosu i presvući odjeću;

  • ne sušiti rublje na zraku u vrijeme visokih koncentracija peludi;

  • prekriti krevet i zatvoriti prozore u vrijeme najveće koncentracije peludi;

  • nositi sunčane naočale i šešire tijekom dana;

  • četkati i prati kućne ljubimce jer oni također skupljaju pelud;

  • boraviti u zatvorenim i klimatiziranim prostorima;

  • redovito uređivati svoje okućnice i travnjake;

  • izbjegavati šetnju pored i kroz zakorovljene površine;

  • ukoliko ste alergičar, pri košnji travnjaka zaštitite se, odnosno nosite masku za lice;

  • planirati odmor koristeći dostupne peludne kalendare za određeno područje

  • uzimati redovito terapiju propisanu od strane liječnika.

Razlike u simptomima – prehlada, gripa, COVID-19 i alergija pogledajte niže u tablici (uvećajte tablicu klikom na nju).

Tekst pripremile: dr. sc. Barbara Stjepanović, dipl. ing., voditeljica Laboratorija za aerobiologiju i dr. sc. Matijana Jergović, dr. med., spec. epidemiologije i uži spec. zdr. ekologije, voditeljica Odjela za procjenu rizika i logistiku NZJZ „Dr. Andrija Štampar“

3 simptoma koronavirusa koje morate znati prepoznati

Foto: Shutterstock

Ordinacija preporučuje

card-icon

Zdravstveni adresar

S lakoćom pronađite ordinaciju, ljekarnu, polikliniku i drugo.

card-icon

Baza bolesti

Nešto vas boli ili smeta? Prije odlaska liječniku možete se informirati ovdje.

Možda će vas zanimati i ovo