Svaka treća starija odrasla osoba osjeća usamljenost, a svaka četvrta osjeća se posve izolirano od zajednice u kojoj živi. Znanstvenici upozoravaju da usamljenost ima vrlo negativan učinak na naše zdravlje, a u odrasloj dobi teže se mijenjaju navike i stiču nova poznanstva.
Svaka treća odrasla osoba kaže da joj nedostaje društvo, pokazala je najnovija anketa provedena u Sjedinjenim Američkim Državama, a osjećaj usamljenosti je izraženiji kod osoba sa zdravstvenim problemima. Istraživanje provedeno na dvije tisuće odraslih osoba u dobi od 50 do 80 godina također je pokazalo da se svaki četvrti ispitanik osjeća izolirano od ostatka svijeta.
Usamljenost – problem modernog čovjeka veći od pretilosti i bolesti
„Osjećaj usamljenosti vrlo je čest kod starije populacije, osobito kod ljudi koji imaju zdravstvenih tegoba. Teško je ponekad ustanoviti jesu li osobe usamljene zbog toga što su bolesne ili je samoća uzrokovala pojavu bolesti“, kaže dr. Erica Solway, znanstvenica sa Sveučilišta u Michigenu.
Jesu li samoća i usamljenost povezane? Saznajte kako si pomoći
Tko je usamljen?
Anketa kojom se željela utvrditi povezanost između usamljenosti i pojave bolesti dio je američkog Nacionalnog sveučilišnog istraživanja o zdravom starenju. Rezultati ankete pokazali su sljedeće:
- Svaka treća odrasla osoba izjavila je da joj nedostaje socijalni kontakt, a 8 posto ispitanika redovito se bori s osjećajem usamljenosti
- Svaki četvrti ispitanik osjeća se izolirano od drugih, a njih 5 posto se unazad godinu dana redovito susrelo s ovim osjećajem
- Usamljenost više pogađa žene nego muškarce (38 posto žena i 31 posto muškaraca odgovorili su potvrdno)
- Osobe koje žive same češće su usamljene (Čak 60 posto osoba koje žive same kažu da im nedostaje društvo, a 41 posto se osjeća posve izolirano)
Važnu ulogu u borbi s usamljenošću imaju poteškoće sa zdravljem. Čak 26 posto odraslih koji su odgovorili da im društvo donekle nedostaje rekli su da su osrednjeg ili lošeg zdravlja. Samo 13 posto osoba kojima društvo rijetko nedostaje, svoje je zdravlje ocijenilo na isti način.
Više od četvrtine ispitanika izjavilo je da im se društveni život s članovima obitelji s kojima ne dijele kućanstvo svodi druženje jednom tjedno, a isto je i kad se radi o druženju s prijateljima i susjedima.
Usamljenost je loša za zdravlje
Kako usamljenost utječe na zdravlje
Znanstvenici upozoravaju da usamljenost ima vrlo negativan učinak na naše zdravlje.
Nedavna su istraživanja pokazala da su ljudi koji su usamljeni i izolirani podložniji bolestima srca, moždanom udaru, problemima s imunološkim sustavom te se puno duže i teže oporavljaju nakon liječenja karcinoma. Također, usamljenost znatno povećava rizik od preuranjene smrti u svakoj životnoj dobi.
Smanjite osjećaj usamljenosti
U borbi protiv usamljenosti mogu pomoći zdrave životne navike i kvalitetne društvene veze. Među ljudima koji gotovo nikad ne osjećaju usamljenost, njih 85 posto izjavilo je da se hrane zdravo svaki dan ili više puta tjedno. Samo 71 posto onih koji su često usamljeni izjavilo je da paze na prehranu. Slično je i s redovitom tjelovježbom te sa zdravim navikama spavanja.
Stručnjaci napominju da se ljudi često osjećaju usamljeno kad druženja koja ostvaruju ne ispune njihova očekivanja. Umjesto da se zbog toga osjećamo loše, trebali bismo odabrati aktivnosti i društvo koje će nam pomoći u ostvarivanju naših ciljeva kad se radi o društvenim aktivnostima. Ukoliko nismo spremni na kompromis ili upoznavanje novih ljudi jedna od mogućnosti je da smanjimo potrebu za društenim interakcijama i svedemo druženje na mjeru koja nas ne čini nezadovoljnima. Ostatak vremena možda je korisnije provesti u čitanju dobre knjige ili gledanju omiljenih filmova.
Samoća i pušenje jednako štete zdravlju!
Usamljenost se ne može uvijek jednostavno pobijediti. Nekad nije dovoljno učlaniti se u društvo umirovljenika jer nije sigurno da ćemo tim potezom zadovoljiti svoje potrebe za društvenom interakcijom. Poticanje socijalnih veza može ublažiti usamljenost, ali samo ako odgovara našoj osobnosti. U protivnom, može imati negativan učinak.
Vježbanje u trećoj životnoj dobi – što izbjegavati ako imate problema s kukom ili kralježnicom?
M. R. S.
Foto: Shutterstock