Kronična bubrežna insuficijencija trećeg stupnja zahtijeva pažljive promjene u svakodnevnoj prehrani kako bi se usporio napredak bolesti. Saznajte koje namirnice trebate izbjegavati, a što mora biti na vašem jelovniku.
Kronična bubrežna bolest, poznata i pod kraticom HBI ili KBB, progresivno je stanje u kojem bubrezi polako gube svoju osnovnu sposobnost filtriranja otpadnih tvari i viška tekućine iz organizma. Postoji pet stadija ove bolesti, a u trećem stadiju, koji se često naziva HBI3, pacijenti obično počinju primjećivati prve značajnije simptome. U ovom stadiju bubrezi još uvijek mogu ukloniti umjerenu količinu viška tekućine i metaboličkog otpada, ali je njihova funkcija osjetno narušena. Zbog toga prilagodba prehrane postaje ključni korak u usporavanju daljnjeg propadanja bubrežne funkcije i očuvanju cjelokupnog zdravlja. Pacijenti se često nađu u nedoumici oko toga što smiju jesti, u kojim količinama i kako pravilno kombinirati namirnice bez straha od pogoršanja stanja.
Stroga kontrola glukoze i tjelesne težine
Liječnici i nutricionisti naglašavaju da je glavni cilj liječenja u trećem stadiju bolesti usporavanje njenog napredovanja kroz strogu kontrolu krvnog tlaka, razine glukoze i tjelesne težine. Kod pacijenata s dijagnozom HBI3, iznimno je važno redovito pratiti unos kalorija, proteina i specifičnih mikronutrijenata poput natrija, kalija i fosfora. Prekomjeran unos soli povezan je s povišenim krvnim tlakom i zadržavanjem vode u tijelu, što dodatno opterećuje već oslabljene bubrege. Preporučuje se ograničiti unos soli na otprilike tri do četiri grama dnevno, a to se najlakše postiže izbjegavanjem konzervirane hrane i polugotovih proizvoda koji obiluju skrivenim natrijem. Umjesto soli, hrana se može začiniti raznim svježim začinskim biljem koje jelima daje bogat okus bez štetnih posljedica.
Glavni izvori fosfora u hrani su meso, mliječni proizvodi, cjelovite žitarice i tamna gazirana pića, a stručnjaci savjetuju da se njegov unos ograniči na osamsto do tisuću miligrama dnevno.
Fosfor i kalij su također minerali na koje bubrežni bolesnici moraju obratiti posebnu pozornost prilikom planiranja svakodnevnih obroka. Glavni izvori fosfora u hrani su meso, mliječni proizvodi, cjelovite žitarice i tamna gazirana pića, a stručnjaci savjetuju da se njegov unos ograniči na osamsto do tisuću miligrama dnevno. Ako bubrezi ne mogu učinkovito izbaciti višak fosfora, on se nakuplja u krvi i može izazvati ozbiljne komplikacije sa zdravljem kostiju i kardiovaskularnog sustava. S druge strane, unos kalija u trećem stadiju ne mora uvijek biti strogo ograničen, osim ako krvni nalazi ne pokažu povišene vrijednosti. U tom slučaju potrebno je smanjiti konzumaciju namirnica poput banana, rajčica, krumpira i mliječnih proizvoda te ih zamijeniti jabukama, bobičastim voćem i paprikama.
Pravilno uravnotežena prehrana trebala bi uključivati svježe povrće, voće i zdrave masti iz maslinovog ulja, dok zasićene masti treba svesti na najmanju moguću mjeru. Zdrava crijevna mikrobiota, potaknuta adekvatnim unosom dijetalnih vlakana, dodatno pomaže u očuvanju zdravlja
Kada je riječ o unosu proteina, čest je slučaj da pacijenti s kroničnom bubrežnom bolešću imaju određene nutritivne deficite pa je potreban velik oprez. Preporuka za unos bjelančevina u trećem stadiju iznosi oko osam desetinki grama po kilogramu tjelesne težine, što odgovara preporukama za zdrave odrasle osobe. Biljni izvori proteina često se preporučuju kao izvrsna alternativa mesu jer stvaraju manje metaboličkog otpada koji bubrezi moraju preraditi. Pravilno uravnotežena prehrana trebala bi uključivati svježe povrće, voće i zdrave masti iz maslinovog ulja, dok zasićene masti treba svesti na najmanju moguću mjeru. Zdrava crijevna mikrobiota, potaknuta adekvatnim unosom dijetalnih vlakana, dodatno pomaže u očuvanju zdravlja i smirivanju upalnih procesa u organizmu.
Primjer jelovnika za bubrežne bolesnike
Sastavljanje dnevnog jelovnika za osobe s HBI3 dijagnozom može se ispočetka činiti komplicirano, ali uz malo planiranja moguće je jesti vrlo ukusno i iznimno zdravo. Za doručak se preporučuje zobena kaša pripremljena s mlijekom, bobičastim voćem i malo cimeta, ili pak kajgana s paprikom pripremljena na maloj količini maslinovog ulja uz krišku raženog kruha. Međuobroci bi trebali biti lagani i osvježavajući, poput svježeg povrća s humusom, porcije svježeg grožđa ili salate od naribane jabuke, mrkve i malo limunovog soka. Važno je da ti mali zalogaji ne sadrže dodane šećere ili velike količine soli koje bi mogle narušiti dnevni balans nutrijenata te dodatno opteretiti bubrege.
Ručak može biti zasitan i hranjiv ako se odlučite za domaću juhu od brokule začinjenu kurkumom, nakon koje slijedi rižoto s tikvicama i manjim komadom pilećeg filea
Ručak može biti zasitan i hranjiv ako se odlučite za domaću juhu od brokule začinjenu kurkumom, nakon koje slijedi rižoto s tikvicama i manjim komadom pilećeg filea. Druga odlična opcija za središnji obrok u danu je integralna tortilja s tunjevinom ili lososom, obogaćena svježim koprom, limunovim sokom i velikom količinom zelene salate. Za večeru stručnjaci često predlažu laganije obroke poput tjestenine s ekstra nemasnim mljevenim mesom ili pak salatu od svježih krastavaca s laganim preljevom od jogurta i vlasca. Ključno je izbjegavati gotove preljeve i umake iz trgovina jer oni redovito sadrže visoke razine fosfornih aditiva i natrija koji dugoročno štete bubrezima.
Za večeru stručnjaci često predlažu laganije obroke poput tjestenine s ekstra nemasnim mljevenim mesom ili pak salatu od svježih krastavaca s laganim preljevom od jogurta i vlasca
Prilagodba prehrani namijenjenoj bubrežnim bolesnicima zahtijeva trud, odricanje i dosljednost, ali je neophodna za održavanje kvalitete života. Uz redovite liječničke kontrole i strogo pridržavanje savjeta stručnjaka, napredovanje bolesti može se znatno usporiti i staviti pod kontrolu. ( Ordinacija.hr )
