Slabost, glavobolje, vrtoglavica, niska temperatura, gubitak daha i
nepravilni otkucaji srca česti su pokazatelji anemije.
Astma je kronična bolest koju karakteriziraju periodični napadaji ubrzanog i otežanog disanja, piskanja, kašlja i pritiska u prsima. Simptomi variraju u težini i učestalosti od osobe do osobe, a mogu se pojaviti nekoliko puta u danu ili tjednu. Kod nekih se ljudi pogoršavaju za vrijeme fizičke aktivnosti ili noću. Istraživanja su pokazala kako se rizik od dječje astme stvara čak prije rođenja.
Prema procjenama Svjetske zdravstvene organizacije, od astme pati 300 milijuna ljudi. Ova bolest predstavlja najčešću kroničnu bolest među djecom.
Kvalitetna majčina prehrana bitna je za cjelokupni razvoj fetusa, dok se razina željeza može odraziti na respiratorno zdravlje mališana. Nije nepoznato kako deset posto svih trudnica pate zbog anemije – stanja u kojem tijelo nema dovoljno zdravih crvenih krvnih zrnaca. U većini slučajeva riječ je o manjku unosa željeza (preporučeni dnevni unos u trudnoći je 27 miligrama).
Istraživači Američkog fakulteta astme, alergije i imunologije su uključili gotovo 600 obitelji u svoju studiju i zaključili kako je 12 posto majki bilo anemično u trudnoći. Od djece anemičnih majki 22 posto je imalo rekurentno soptanje u prvoj godini, a 17 posto je imalo aktivnu astmu u šestoj godini.
Rezultati naglašavaju poruku kako bi trudnice trebale pažljivije slijediti prehrambene upute stručnjaka i tako osigurale zdravlje svoje bebe, ali i svoje zdravlje.
“Prehrana u trudnoći je područje velikog interesa. Rezultati ovog istraživanja naglašavaju potrebu za daljnjim procjenama prehrambenoj statusa majki i mogućih učinaka na respiratorno zdravlje djece”, objasnila je dr. Lisbet Lundsberg, jedna od voditeljica istraživanja objavljenog u časopisu Annals of Allergy, Asthma and Immunology.
Prošlogodišnje istraživanje Instituta Karolinska iz Švedske pokazalo je kako bebe koje se tijekom prva četiri mjeseca života ili duže hrane isključivo majčinim
mlijekom imaju 37 posto niži rizik od astme. Hraneći dijete vlastitim mlijekom, majka prenosi bebi “dobre” bakterije,
antitijela i proteine koji mogu pomoći u suprotstavljanju infekcijama. Međutim,
dokazi o tome na koji način dojenje može utjecati na kasniji razvoj astme
i dalje nisu razjašnjeni, budući da neka istraživanja sugeriraju zaštitne i
neutralne, a druge čak i štetne učinke majčinog mlijeka.
K. Horvat
