Prehlade i viroze pokretači su astmatičnih napada te mogu aktivirati astmu koja je godinama bila u remisiji.
Astma je kronična, imunološka upala sluznice koja uzrokuje da mišići dišnih puteva (bronha) preburno reagiraju na razne podražaje i počnu sužavati dišne puteve čak i u slučajevima kada to nije potrebno. Astmu obilježava i povećano nakupljanje sluzi u bronhima, koja onda dodatno sprečava normalno disanje. Nedostatak zraka, fućkanje, odnosno sviranje pri disanju, suhi kašalj i osjećaj napuhnutosti ili pritiska u prsima redom su simptomi karakteristični za napad astme, a mogu eskalirati i dovesti do gušenja.
Najopasniji oblik astme je tzv. astmatski status, odnosno “status asthmaticus” kod kojeg dolazi do izrazitog suženja dišnih putova i izrazito otežanog disanja. Ovakvo stanje može ugroziti život zbog čega je neophodno hitno aplicirati lijekove koji će promptno proširiti dišne putove i omogućiti normalno disanje. – upozorava Alenka Brozina.dr.med., specijalist interne medicine, Dom zdravlja PGŽ.
Učestalost napada varira, a prestaju spontano ili liječenjem. Upala u oboljelih od astme je stalno prisutna, čak i dok se napadi ne manifestiraju.
Napadi se javljaju pod utjecajem:
- raznih alergena, poput grinja i peluda
- virusnih infekcija, poput prehlada
- dima duhana, unesenog aktivnim ili pasivnim pušenjem
- zagađenog zraka
- snažnih, hlapljivih kemijskih tvari, poput deterdženata
- snažnih emocija
- stresa
- fizičkog opterećenja
Povezanost astme i alergija
U određenim slučajevima alergije su “krivac” za nastanak astme. Radi se o aktivaciji imunološkog sustava određenim alergenima koji brojnim kaskadnim reakcijama dovode do nastanka simptoma astme. Najčešći alergeni koji pogoduju nastanku simptoma astme su grinja kućne prašine (Dermatophagoides sp), dlake, perje domaćih životinja te tijekom “peludnih” mjeseci, peludi stabala, trava i korova. – objašnjava Alenka Brozina.dr.med., specijalist interne medicine, Dom zdravlja PGŽ.
Alergijske reakcije ne podudaraju se uvijek sa simptomima astme. Blaži simptomi poput kihanja te curenja nosa ili začepljenosti pripisuju se najčešće alergijskom rinitisu, a kada tegobe prerastu u otežano disanje, gušenje i buđenje radi hvatanja daha može se govoriti o alergijskoj astmi. Alergije i astme su povezane te je rizik obolijevanja od astme utoliko veći ukoliko je u osobe već razvijen alergijski rinitis iako njegovo pažljivo liječenje može ublažiti i spriječiti razvoj astme.
S obzirom na čimbenike koji utječu na pojavu napadaja, astme se dijele na alergijske, uzrokovane reakcijama na razne vanjske čimbenike, tj. alergene, te nealergijske, za koje se ne može pronaći određeni vanjski uzrok. Stariji ljudi najpodložniji su nealergijskim astmama. Njih je ujedno i teže liječiti te su obilježene težim simptomima od alergijske astme. Simptomi se pri alergijskoj astmi najčešće javljaju sezonski, a najučestalija je u djece i mladih. Nakon odrastanja, alergijska astma u djece često prelazi u remisiju.
Normalan život uz mjere opreza
Oboljelima od astme se preporuča redovito pratiti vremensku prognozu pošto promjene temperature utječu na pogoršanje stanja. Na pogoršanje utječe i povećana fizička
aktivnost, iako bavljenje sportom može imati odličan utjecaj na astmatičare i razvijanje njihovih dišnih mišića no treba mu pristupiti s mjerama opreza te izbjegavati vježbanje u okolišu potencijalo punom alergenima, bilo da se radi o tjelovježbi u otvorenom ili zatvorenom prostoru. Astmatičari mogu pratiti svoju bolest kako bi je bolje kontrolirali PEF-om, odnosno mjeračem vršnog protoka zraka, spirometrijskim pregledima, testiranjem na alergije te praćenjem peludnog kalendara.
Kako bi sipmtomi astme bili lakši te se smanjila učestalost napadaja, osobama s alergijskom astmom preporuča se izbjegavati alergene, osobito održavajući osobnu i kućnu higijenu, a svim astmatičarima prestanak pušenja.
Liječenje i kontrola bolesti
S obzirom da je astma neizlječiva bolest, proces liječenja je dugotrajan, a primjena terapije svakodnevna no aktivno liječenje astme omogućava normalan život. Opreznom i sustavnom terapijom moguće je eliminirati simptome te postupno smanjivati dozu, a eventualno prekinuti liječenje, nakon dokazanog trajnog poboljšanja stanja.
Najbolja kontrola astme je redovito korištenje preporučene terapije. Često se susrećemo s bolesnicima koji samoinicijativno prestaju koristiti preporučenu terapiju što nikako nije dobro. Astma je bolest kod koje je neophodna suradnja bolesnika i liječnika koji će procjeniti stupanj bolesti te prilagoditi i individualizirati terapiju. – savjetuje Alenka Brozina.dr.med., specijalist interne medicine, Dom zdravlja PGŽ.
Astma može biti povremena ili trajna. Ovisno o razlici te, u slučaju trajne astme, o stupnju težine, propisuje se liječenje. Povremena astma ne zahtijeva stalno liječenje već primjenu terapije pri pojavi simptoma napada i izloženosti njihovim pokretačima. Trajni oblici astme liječe se djelujući na uzrok astme, upalu, protuupalnim lijekovima, najčešće inhalacijskim kortikosteroidima. Inhaliranje lijekova najučinkovitiji je način liječenja astme pošto lijek dopire izravno u pluća. Kao dodatna terapija koriste se bronhodilatatori, lijekovi što ublažavaju simptome napada, a ponekad terapija uključuje i lijekove s kombiniranim učinkom.
Pročitajte s kojim je profesijama povezana astma.
Foto: Shutterstock
Janja Pilić
