Dok su cigarete mnogima idealno rješenje za nervozu ili glad, stručnjaci upozoravaju kako su depresivni tinejdžeri i nikotin loša kombinacija. Ovako mladi samo pogoršavaju svoje simptome.
Kanadski su istraživači proučili dugoročnu ovisnost o
nikotinu u tinejdžerskoj populaciji, na temelju podataka iz montrealske
bolnice. Njihovo je opservacijsko istraživanje jedno od rijetkih koje sagledava
smatrane emocionalne dobrobiti pušenja na mlade u pubertetu.
“Iako se čini kako cigarete imaju učinak samoliječenja
ili poboljšavaju raspoloženje, ustanovili smo kako su, dugoročno gledajući, tinejdžeri koji puše prijavili znatnije depresivne simptome”, objasnio je Michael
Chaiton, istraživač duhana na Sveučilištu u Torontu.
Njegov je tim pregledao preko 660 tinejdžera koji su
ispunili upitnik o svojim navikama pušenja i raspoloženju. Odabrani su
francuski i engleski učenici, oni iz gradova i ruralnih područja, te svih
ekonomskih sredina.
Mladi su ispitanici podijeljeni u tri skupine: jedni uopće
nisu pušili, drugi nisu pušili cigarete kako bi si pomogli i poboljšali
raspoloženje, ali su pušili, te ispitanici treće skupine koji su cigarete
koristili kao sredstvo samoliječenja. Znanstvenici su izmjerili njihove
depresivne simptome koristeći pitanja koliko često su umorni, koliko često ne
mogu zaspati, koliko se često osjećaju tužno, depresivno i nezadovoljno idr.
Pušači koji su koristili cigarete kako bi poboljšali svoje
raspoloženje u većoj su mjeri imali depresivne simptome u odnosu na tinejdžere
koji nikada nisu pušili. Kanadski stručnjaci naglašavaju kako su simptomi češći
upravo kod one populacije koja ih pokušava zatomiti cigaretama.
K. Horvat
