Bol je vrlo složen osjet koji može nastati zbog raznih oblika oštećenja u našeg tijela, ali i zbog psihičke reakcije koja se razvija na to oštećenje.
Doživljaj i podnošenje boli razlikuju se među osobama, a određeni su čimbenicima koji su specifični za pojedinu osobu kao što su: njezino psihičko stanje, odgoj, okolnosti i okruženje u kojima se osoba trenutačno nalazi, socijalni status, vjera i sl.
Čimbenici koji pojačavaju osjet boli su: tuga, strah i samoća, neugodno obiteljsko i radno okruženje, dok su prisutnost dragih osoba i njihovo suosjećanje s bolesnikom čimbenici koji znatno smanjuju bolni doživljaj.
Akutna vs. kronična bol
Akutna bol je brambeni mehanizam organizma s relativno kratkim, ograničenim trajanjem, obično od četiri do šest tjedana. Ona često prestaje već nakon zbrinjavanja ozljede ili oštećenja. Ova bol nastaje naglo, a bolesnik je često vrlo teško podnosi, osobitno prvih dana kada je najjača. Lako se lokalizira, a karakterizirana je osjećajem pečenja, probadanja, grča, stezanja ili rezanja. Praćena je pojačanom aktivnošću autonomnoga živčanoga sustava i znacima distresa (napad, infarkt itd.). Akutna bol prelazi u kroničnu bol u slučajevima kada nije liječena ili kada primijenjeni način liječenja nije doveo do posve zadovoljavajućeg rezultata.
Kronična bol razvija se postupno i traje mjesecima, pa čak i godinama. Karakterizirana je tupim, prigušenim osjećajem boli ili osjećajem pritiska, teško se lokalizira, difuzno se širi na okolinu i teško se liječi. Obično je vezana uz prethodnu ozljedu ili podliježeću osnovnu bolest. Za razliku od akutne boli, kronična bol traje dulje od nekoliko mjeseci, odsnosno i dulje od vremena cijeljenja ozljede. Kroničnu bol često prate psihički poremećaji poput tjeskobe i depresije.
Pacijenti s kroničnom boli imaju velike probleme s nesanicom. Kronična bol je svaka bol koja traje dulje od tri mjeseca, a u podlozi je stanje koje je uglavnom neizlječivo. Najčešći oblik kronične, nemaligne boli je neuropatska bol (bol izazvana primarnim oštećenjem ili poremećajem funkcije perifernog ili centralnog živčanog sustava poput npr. dijabetičke neuropatije ili post-herpetičke neuropatije).
Bol se ne smije zanemarivati!
Jedan od načina suzbijanja boli je uporaba analgetika. Liječenje se uvijek započinje s lijekovima slabijeg djelovanja, a zatim se postupno, ako je potrebno, uvode lijekovi jačeg djelovanja. Kao algoritam za liječenje kronične boli najčešće se prati tzv. trostruka ljestvica boli koju preporuča Svjetska Zdravstvena organizacija (SZO). Prema toj ljestvici, liječenje se započinje s neopijatnim lijekovima, ali kada oni nisu djelotvorni, može se prijeći na opioidne analgetike. Jedan od najčešće preporučenih analgetika za blagu do umjerenu bol svakako je paracetamol, koji se može uzeti već kod prvih simptoma boli kako se bol ne bi povećala, ali kod same upotrebe uvijek se možete posavjetovati sa svojim liječnikom ili ljekarnikom.
Bol aktivira niz patofizioloških promjena u organizmu koji nastaju kao odgovor na stres i traumu. Reakcija na osjećaj boli manifestira se kao patnja i indikator je ponašanja izazvanog tom boli. Budući da neliječena jaka bol tijekom vremena dovodi do niza patofizioloških promjena u organskim sustavima (respiracijski, krvožilni, metabolički, imunosni i sl.), što usporava oporavak i smanjuje kvalitetu života bolesnika – učinkovito suzbijanje i smanjenje akutne i kronične boli treba biti značajan sastavni dio liječenja određene bolesti.
Foto: Shutterstock
J. R.
