Alergija je pretjerani odgovor organizma na inače bezazlene tvari, kao što su primjerice pelud, životinjska dlaka ili neke prehrambene namirnice.
Među alergijskim bolestima najčešći su sezonski alergijski rinitis (peludna groznica, polenoza) te cjelogodišnji alergijski rinitis (uzrokuju ga grinje kućne prašine i spore plijesni).
Po učestalosti slijede alergijske reakcije na različite sastojke hrane (prehrambene namirnice, aditive, konzervanse, prehrambene boje) koje se najčešće očituju kožnim simptomima, kao urtikarija ili alergijski dematitis (neurodermitis). Neprestana bitka s alergijama na pelud drveća, trava i korova može biti vrlo izazovna i zamorna, a slično je i u slučaju prehrambenih alergija. No, da bi priča bila još kompliciranija, alergičarima u sezoni alergija prijeti još jedna opasnost, a to je križna alergija.
Frustrirajući svijet križnih alergijskih rekacija
Zvuči nevjerojatno, ali križna reakcija je uzrok zašto primjerice osobe alergične na pelud breze osjete svrbež u ustima dok jedu jabuku. Razlog toj reakciji su proteini, koji su strukturno toliko slični među različitim biljkama i namirnicama da imunološki sustav ne može prepoznati razliku između primjerice peludi breze i kore jabuke. Tada antitijela koja reagiraju na „standardni“ alergen (pelud) reagiraju na posve drugi (hranu) uzrokujući dobro poznate simptome alergije.
Procjenjuje se da oko 10 posto pučanstva pati od križnih reakcija, a najčešći uzročnici neugodnih reakcija su voće, povrće, orašasti plodovi, sjemenke pa čak i začini koji svi redom dijele slične potencijalno alergene proteine s peludi drveća, trava i korova.
Ipak, neke su vrste voća i povrća iz iste porodice „aktivnije“ od drugih. Jabuke, primjerice, češće izazivaju reakciju nego što to čine kruške, a trešnje i breskve su po tom pitanju znatno „problematičnije“ nego što su to marelice i šljive. Da bi priča bila još kompliciranija, i unutar iste vrste voća postoje razlike u sortama. Studije tako na primjeru jabuke pokazuju da Zlatni delišes ima znatno viši udio alergenih proteina nego što to ima sorta Santana.
Križna reakcija ili alergija?
Nažalost, alergolozi ne mogu sa sigurnošću utvrditi jesu li simptomi uzrokovani križnom reakcijom ili izravnom alergijom na određenu namirnicu. Naime, istraživanja pokazuju da osobe koje su alergične na pelud breze na skin prick testu ili testu krvi pokazuju reakciju i na jabuku, mrkvu ili kikiriki čak iako ne reagiraju u stvarnosti na te namirnice.
Takav lažni test otežava posao alergolozima, zbog čega su u novije vrijeme razvijeni tzv. „component“ testovi koji dopuštaju dublju analizu i identifikaciju alergena.
Mudro protiv križnih reakcija
Križne reakcije su uistinu neugodne no rijetko eskaliraju do mjere anafilaktičkog šoka da mogu ugroziti život. Ipak, postoje mjere koje svatko s križnim reakcijama (uz standardne mjere obrane od alergije na pelud) može poduzeti, kako bi umanjio svoj rizik od opasnih alergijskih reakcija:
- u slučaju dokazane križne reakcije izbjegavajte sporne namirnice
- konzumirajte kuhano i pirjano voće i povrće jer se termičkom obradom gube učinci križne alergije
- izbjegavajte sporne namirnice u cjelovitom obliku – sjeckanjem, ribanjem, cijeđenjem soka smanjit će se alergeni potencijal
- obrada namirnice u mikrovalnoj pećnici također može pomoći
- izbjegavajte alkohol i intenzivnu tjelovježbu jer mogu intenzivirati simptome križne reakcije.
Najčešće križne reakcije između peludi i namirnice uključuju:
Breza: jabuka, breskva, kruška, trešnja, lješnjak, celer, šljiva, badem, krumpir, marelica, kivi, mrkva, korijandar, kim, komorač, anis, kiki riki, pšenica
Ambrozija: banana, lubenica, dinja, krastavci i tikvice
Trava: dinja, krumpir, rajčica, lubenica, naranča, lješnjak, peršin, trešnja
Pelin: celer, mrkva, suncokret, med
Kikiriki: mahunarke, trave, pšenica, kukuruz
Latex: avokado, krumpir, banana, rajčica, kesten, kivi, mrkva.
Foto: Shutterstock
