Tablete za spavanje, lijekovi protiv bolova i još dvije skupine zahtijevaju poseban oprez. Stručnjaci objašnjavaju zašto je važno redovito provjeravati terapiju.
Broj lijekova koje svakodnevno uzimamo može se s godinama znatno povećati. Prema podacima američke Zaklade John A. Hartford, starije osobe u prosjeku uzimaju četiri lijeka dnevno, dok ih više od 15 posto uzima osam ili više.
Lijekovi su često nužni za kontrolu bolesti, no njihovu terapiju važno je redovito preispitivati. Kako starimo, lijekovi se mogu dulje zadržavati u organizmu i izazivati više nuspojava. Michael Steinman, specijalist gerijatrijske medicine sa Sveučilišta Kalifornije u San Franciscu, upozorava da nuspojave lijekova u SAD-u godišnje uzrokuju više od 600.000 posjeta hitnim službama među osobama u dobi od 65 godina i starijima.
Američko gerijatrijsko društvo sastavilo je popis potencijalno neprimjerenih lijekova za starije osobe, poznat kao Beersovi kriteriji, koji obuhvaća gotovo 100 lijekova ili skupina lijekova. Objavljene su i smjernice sa sigurnijim alternativama.
– Liječnici često znaju da se određeni lijek ne preporučuje starijoj osobi, ali nisu sigurni što bi umjesto njega trebali preporučiti – objašnjava Steinman, koji je sudjelovao u izradi smjernica, piše Consumer Reports.
Tablete za spavanje povećavaju rizik od padova
Gotovo 12 posto osoba u dobi od 65 godina i starijih u SAD-u redovito uzima tablete za spavanje. Istraživanje objavljeno 2025. u časopisu The Lancet Regional Health – Americas pokazalo je da bi prestanak njihove primjene mogao smanjiti doživotni rizik od pada za 8,5 posto, a rizik od kognitivnih oštećenja za približno dva posto.
Ipak, terapiju ne treba prekidati na svoju ruku. Liječnik može preporučiti postupno smanjivanje doze jer nagli prekid može pogoršati nesanicu.
Kao prvi izbor u liječenju nesanice stručnjaci preporučuju kognitivno-bihevioralnu terapiju (CBT-I), koja pomaže promijeniti obrasce razmišljanja i ponašanja koji ometaju spavanje. Učinak se može razvijati i do osam tjedana, a liječnik u međuvremenu može procijeniti potrebu za kratkotrajnom primjenom odgovarajućeg lijeka.
Lijekovi za žgaravicu nisu uvijek potrebni dugoročno
Primjena inhibitora protonske pumpe (IPP), lijekova za smanjenje želučane kiseline i liječenje gastroezofagealne refluksne bolesti (GERB), u SAD-u se više nego udvostručila između 1999. i 2018. godine, osobito među osobama starijima od 55 godina.
Dugotrajnu primjenu potrebno je redovito preispitivati jer se povezuje s mogućim nedostatkom vitamina B12, željeza, kalcija i magnezija, prijelomima kostiju, demencijom i infekcijama bakterijom Clostridioides difficile.
Kod nekih pacijenata mogu pomoći pripravci s alginatom ili drugi lijekovi za ublažavanje žgaravice, kao i promjene životnih navika: izbjegavanje obroka tri sata prije spavanja, prestanak pušenja i podizanje uzglavlja kreveta.
Ipak, inhibitore protonske pumpe ne treba automatski ukidati. Nekim su pacijentima potrebni i dugoročno, primjerice ako je kronični refluks oštetio jednjak.
– Često možemo uspješno liječiti pacijente najnižom mogućom dozom inhibitora protonske pumpe, osobito ako doista paze na životne navike – kaže Steinman.
Lijekovi protiv bolova mogu ugroziti bubrege i srce
Gotovo 30 posto starijih osoba s artritisom svakodnevno uzima lijekove protiv bolova, pokazalo je istraživanje iz 2024. objavljeno u časopisu Journal of Applied Gerontology.
Opioidi i mišićni relaksansi mogu izazvati pospanost i omaglicu, dok redovita primjena nesteroidnih protuupalnih lijekova, poput ibuprofena i naproksena, može povećati rizik od krvarenja iz probavnog sustava, oštećenja bubrega, srčanog i moždanog udara.
Za akutne bolove liječnik može preporučiti paracetamol ili lokalne protuupalne pripravke, poput onih s diklofenakom. Kod kronične boli važnu ulogu imaju i prilagođena tjelovježba, fizikalna terapija i kognitivno-bihevioralna terapija.
Ako lijekove protiv bolova uzimate redovito, razgovarajte s liječnikom o tome jesu li i dalje potrebni i postoji li prikladnija alternativa.
Neki antihistaminici mogu izazvati smetenost
Stariji antihistaminici, poput difenhidramina i klorfenamina, mogu ublažiti simptome alergije, ali i izazvati pospanost, smetenost, tjeskobu i zamagljen vid. Njihova se primjena povezuje i s demencijom.
Alternativa mogu biti kortikosteroidni sprejevi za nos, poput onih s flutikazonom, ili noviji antihistaminici, poput loratadina i cetirizina. Sprejevima je potrebno nekoliko tjedana da postignu puni učinak, a izbor lijeka ovisi o simptomima i drugim lijekovima koje osoba uzima. Kod svrbeža očiju mogu pomoći odgovarajuće kapi, dok fiziološka otopina može pomoći u uklanjanju alergena iz nosa.
Zašto je važno redovito pregledavati terapiju?
Stručnjaci preporučuju da se najmanje jednom godišnje s liječnikom ili ljekarnikom provjeri cjelokupna terapija, uključujući lijekove bez recepta i dodatke prehrani. Tako se može utvrditi jesu li svi lijekovi i dalje potrebni, jesu li doze odgovarajuće te postoji li rizik od interakcija.
– Pacijentu se često propiše lijek poput inhibitora protonske pumpe za liječenje refluksa na kratko razdoblje, ali mu se nikada ne kaže da ga prestane uzimati – upozorava Todd Semla.
Problem može nastati i nakon posjeta hitnoj službi. Istraživanje objavljeno 2026. u časopisu JAMA Internal Medicine pokazalo je da jedna od 15 osoba u dobi od 65 godina i starijih nakon otpusta iz hitne službe dobije lijek koji se smatra neprimjerenim.
Nemojte samostalno prekidati terapiju ni mijenjati doze. Nagli prekid nekih lijekova može izazvati povratak simptoma ili druge neželjene posljedice. Ako uzimate više lijekova, razgovor s liječnikom ili ljekarnikom može pomoći da provjerite njihovu opravdanost, sigurnost i moguće alternative.
(Ordinacija.hr)
