Vodite dnevnik prehrane i izbacite namirnice koje pogoršavaju upalne bolesti crijeva

Iako nema dokaza da određena vrsta hrane liječi ili uzrokuje bolesti crijeva, loš izbor nezdravih namirnica svakako može pogoršati simptome ili ih potaknuti

Upalne bolesti crijeva, Crohnova bolest i ulcerozni kolitis kronične su bolesti koje karakterizira upala tankog i/ili debelog crijeva. Češće su u mlađoj populaciji (uglavnom se otkrivaju u 2. i 3. desetljeću života) te u ekonomski razvijenijim zemljama svijeta i urbanijim sredinama. Učestalost raste i globalno, ali i u zemljama u kojima su te bolesti do sada bile rijetke. Ne postoji jedan uzrok kojim se može objasniti nastanak ovih bolesti, već su posljedica međudjelovanja genetskih, imunoloških i okolišnih čimbenika te disregulacije crijevne mikroflore.

Zajednička karakteristika i Crohnove bolesti i ulceroznog kolitisa jest relapsirajući tijek bolesti, kod kojeg se razdoblja remisije (kad je bolest “mirna” i bolesnik je bez simptoma) izmjenjuju s razdobljima relapsa (kad je bolest “aktivna i” bolesnik može imati simptome). Također im je zajednička pojava izvancrijevnih manifestacija bolesti, koje najčešće zahvaćaju kožu, zglobove, oči, bilijarni sustav itd. Najčešći simptomi su pojava proljevastih stolica uz moguće primjese krvi, bolovi u trbuhu, gubitak na tjelesnoj težini itd.

Što jesti, a što izbjegavati kako bi smanjili rizik od raka debelog crijeva?

Određena vrste hrane može potaknuti ili pogoršati simptome u bolesnika s upalnim bolestima crijeva, ali nema dokaza da ih određena hrana uzrokuje ili liječi. Međutim, može se reći da je tzv. zapadnjački način prehrane s unosom veće količine hrane bogate mastima i rafiniranim ugljikohidratima, a siromašne vlaknima, uz manji unos voća i povrća povezan s razvojem upalnih bolesti crijeva. Ne postoji posebna vrsta dijete za bolesnike s upalnim bolestima crijeva. Ipak, neke promjene u dijeti s obzirom na vrstu upalne bolesti, aktivnost bolesti, zahvaćenost probavnog sustava te različite intolerancije na hranu mogu pomoći u ublažavanju ili suzbijanju simptoma. Najsigurniji savjet za sve bolesnike jest slijediti preporuke tzv. zdrave prehrane. Preporučuje se veći unos nerafiniranih žitarica i povrća, umjeren unos mesa i voća, uz raznolikost prehrane i unos prirodnih umjesto rafiniranih namirnica, a korisno je i temeljiti prehranu na većem unosu hrane biljnog podrijetla u odnosu na unos namirnica životinjskog podrijetla.

Pri upalnim bolestima crijeva, zbog nedovoljnog unosa makronutrijenata, odnosno bjelančevina i energije (koju unosimo putem masti i ugljikohidrata), može doći do gubitka tjelesne težine i smanjenja mišićnog tkiva. Osim toga, može se razviti i nedostatak različitih mikronutrijenata. Karakterističan je nedostatak željeza zbog kroničnog krvarenja iz probavnog sustava, zatim nedostatak cinka, kalija, magnezija i fosfata zbog kroničnih proljeva, nedostatak kalcija zbog kortikosteroidne terapije, nedostatak vitamina B12 zbog zahvaćenosti završnog dijela tankog crijeva upalom ili nakon resekcije tog dijela crijeva, nedostatak folne kiseline zbog terapije aminosalicilatima, manjak vitamina topivih u mastima zbog neadekvatne apsorpcije masti itd.

Rak debelog crijeva nije bolest samo starijih ljudi

Također se češće javlja intolerancija na određene vrste namirnica. Intoleranciju ne treba brkati s preosjetljivošću ili alergijom na pojedinu hranu, gdje u podlozi postoji aktivacija imunosnog sustava. Intolerancija može nastati zbog nedostatka određenog enzima koji je potreban za probavu neke hranjive tvari ili zbog smanjenja apsorpcijske površine crijeva koja onemogućava adekvatnu apsorpciju hranjive tvari. Ona je individualna i može uzrokovati pogoršanje simptoma bolesti. Stoga je, za njezino prepoznavanje, važno voditi dnevnik o prehrani, te iz prehrane izbaciti namirnice koje se prepoznaju kao odgovorne za pogoršanje. Kod oboljelih su najčešće intolerancije na laktozu, masti i gluten.

Laktoza

• Šećer koji se nalazi u mlijeku i mliječnim proizvodima
• Intolerancija nastaje zbog nedostatka enzima koji laktozu razgrađuje na jednostavne šećere
• Izaziva simptome poput grčeva, bolova u trbuhu, nadutosti i proljeva koji nastaju nakon uzimanja mliječnih proizvoda
• Treba birati namirnice s malo ili bez laktoze (mlijeko bez laktoze, jogurt, kefir, tvrdi sirevi itd.)

Masti

• Slabija apsorpcija masti nastaje kad je upalom zahvaćen velik dio tankog crijeva ili nakon resekcije crijeva zbog slabije apsorpcije žučnih soli koje su potrebne za apsorpciju masti iz hrane
• S obzirom na to da se masti koje se uzimaju prehranom ne mogu apsorbirati, one se gube i uzrokuju simptome kao što su proljev i obilne masne stolice
• Također izostaje i apsorpcija vitamina topivih u mastima (vitamin A, D, K, E)

Gluten

• Nalazi se u pšenici, raži i ječmu
• Intolerancija izaziva simptome kao što su nadutost i proljev

Osnovne preporuke i savjeti

• Prehrana treba biti raznolika i bogata hranjivim tvarima.
• Treba jesti manje, ali češće obroke.
• Važno je jesti u opuštenoj atmosferi.
• Preporučuje se voditi dnevnik prehrane kako bi se prepoznale namirnice koje uzrokuju tegobe i koje bi se trebale izbjegavati.
• Ograničiti unos namirnica koje sadrže netopiva vlakna (npr. sjemenke, grah, zeleno lisnato povrće, voće i žitarice).
• Smanjiti unos masne i pržene hrane

Kako izgleda zdrava prehrana?

Voće i povrće

• Njime u organizam unosimo različite vitamine i minerale koji su potrebni našem organizmu.
• Na dan se preporučuje od 5 do 9 porcija voća i povrća (manje tijekom relapsa bolesti). 1 porcija = 1 manja voćka, ½ šalice kuhanog ili 1 šalica sirovog povrća.
• Preporučuje se jesti raznoliko voće i povrće.
• Oguljeno i kuhano obično se bolje podnosi jer ne izaziva nadutost, a konzervirano voće preporučuje se tijekom relapsa bolesti.
• Izbjegavati sušeno voće te povrće koje izaziva nadutost (npr. brokula, kelj, mahunarke itd.).

Žitarice

• Izvor su ugljikohidrata koji su našem organizmu preferirani izvor energije.
• Također su izvor vlakana, vitamina B skupine, željeza, magnezija i selena.
• Preporučuju se cjelovite žitarice i namirnice koje ih sadrže (integralni kruh, tjestenina)
• Oprezno s vlaknima – preporučuje se 3-5 grama vlakana/porcija. Npr. 1 šalica tamne tjestenine, 1 šalica zobene kaše. Veća količina vlakana po porciji može uzrokovati nadutost i pojavu grčeva
• Tijekom ili netom nakon relapsa bolesti savjetuje se promijeniti odabir žitarica (umjesto namirnica od cjelovitih žitarica, koristiti bijeli kruh, tjesteninu ili rižu).

Muškarci pripazite: Jedna prehrambena navika povezana je s većim rizikom za razvoj raka debelog crijeva

Izvori bjelančevina – meso, jaja, riba

• Bjelančevine su potrebne tijelu za izgradnju novog tkiva tijekom rasta i cijeljenja, kao i za sintezu brojnih enzima i komponenata krvi.
• Najbolji izvor bjelančevina su jaja, goveđi ili svinjski file, piletina ili puretina bez kože, riba, tvrdi sirevi (bolje se toleriraju jer imaju niski udio laktoze), grčki jogurt te maslac od kikirikija.
• Preporučuje se uzimanje 1-1,5 g bjelančevina po kg tjelesne mase na dan. Npr. pileća prsa imaju oko 30 g proteina/100 g, svinjski file ima oko 25 g proteina/100 g.

Mliječni proizvodi

• Važan su izvor bjelančevina, kalcija, vitamina D, fosfora i kalija
• Preporučuju se 3 porcije dnevno. 1 porcija = 1 čaša mlijeka ili jogurta.

Tekućina i elektroliti

• Preporučuje se uzimati barem 8 čaša na dan.
• Najbolja opcija je voda, ali se mogu uzimati i razrijeđeni voćni sokovi te sportski napici bez šećera i umjetnih sladila.
• Izbjegavati gazirane sokove i sokove koji sadrže puno šećera.
• Izbjegavati hladne napitke jer mogu uzrokovati grčeve te napitke s kofeinom (kava, čaj), alkoholna pića.
• Povećati unos tekućina kod proljeva ili nakon tjelovježbe.
• Važna je i nadoknada elektrolita, posebice kod relapsa bolesti.

Koliko kalorija se preporučuje unijeti tijekom dana?

Potrebno je unositi dovoljno kalorija za održavanje tjelesne težine ovisno o tjelesnoj visini, tjelesnoj aktivnosti i aktivnosti bolesti, što je otprilike oko 25-30 kcal/kg tjelesne težine, a povećati kalorijski unos za 250-500 kcal/dan ako je potrebno povećati tjelesnu težinu.

Dodaci prehrani

Iako je raznolika prehrana nužna za unos dovoljne količine različitih hranjivih tvari, s obzirom na specifičnosti ovih bolesti, ponekad je potrebno u prehranu uvesti i različite dodatke prehrani. Dodaci koji se mogu preporučiti su:

• Multivitaminski i mineralni suplementi
• Kalcij i vitamin D
• Vitamin B12 i folna kiselina
• Omega-3 masne kiseline
• Probiotici bilo u hrani (jogurt, kefir) ili u obliku nadomjestaka.

Tijekom relapsa bolesti u crijevima se odvija aktivni upalni proces i bolesnik ima izražene simptome kao što su povećani broj proljevastih stolica, bol u abdomenu, krv u stolici, slabost i iscrpljenost itd. Stoga, prehranu treba prilagoditi kako ne bi potaknula ili pogoršala simptome bolesti, kako bi nadoknadila povećani gubitak pojedinih hranjivih tvari i energije te kako bi služila kao potpora drugim metodama liječenja.

Nutricionistica otkrila koji kruh kupuje za zdravlje crijeva i dodatnu dozu energije

Posebnosti prehrane tijekom relapsa bolesti

• Treba ograničiti unos vlakana, posebice netopivih vlakana (mahunarke, grah, sušeno voće, naranče).
• Izbjegavati unos orašastih plodova i sjemenki.
• Izbjegavati napitke koje potiču peristaltiku kao što su kava i drugi napici koji sadrže kofein, te alkoholna pića.
• Smanjiti unos koncentriranih šećera.
• Uzimati manje, ali češće obroke.
• Izbjegavati začinjenu hranu, smanjiti unos soli.
• Prilagoditi prehranu ovisno o različitim intolerancijama na nutrijente (npr. dijeta bez laktoze, dijeta sa smanjenim unosom masti).
• Ponekad za nadoknadu pojačanog gubitka različitih nutrijenata i energije nije dovoljna samo adekvatna prehrana nego se moraju dodati i enteralni pripravci s visokim udjelom energije i proteina

Koje namirnice treba uključiti u prehranu tijekom relapsa bolesti?

• Razrijeđene voćne sokove i vodu.
• Voće iz konzerve umjesto sirovog voća, kompoti od kuhanog voća i oguljeno voće; izbjegavati sušeno voće.
• Povrće koje se lakše probavlja, pasirano i kuhano povrće.
• Zobena kaša kao izvor vlakana.
• Piletina, puretina, riba te kuhana jaja kao izvor bjelančevina.
• Pire krumpir, bijela riža i tjestenina te bijeli kruh kao izvor ugljikohidrata.

Dodatna nutritivna potpora potrebna je u nekih bolesnika tijekom aktivne faze bolesti, kod gubitka na tjelesnoj težini, zatim kad postoji nemogućnost uzimanja hrane na usta, te u razdoblju prije i nakon operativnog zahvata.

Nutritivna potpora može se pružiti s pomoću:

• Oralnih nadomjesnih pripravaka koji se daju uz normalne obroke kako bi optimizirali unos energije i hranjivih tvari. 
• Enteralne prehrane tekućim formulama koje se daju putem sonde ili stome izravno u želudac ili tanko crijevo u bolesnika koji ne mogu hranu uzimati na usta.
• Parenteralne prehrane tekućim formulama koje se daju venski.

Enteralnoj prehrani treba dati prednost u odnosu na parenteralnu kad god je to moguće jer ona stimulira prokrvljenost crijeva, potiče regeneraciju crijevnih stanica, potiče sekreciju žuči i pankreatičnog sekreta itd. Parenteralna prehrana treba biti rezervirana isključivo za bolesnike koji su vitalno ugroženi, a kod kojih enteralno hranjenje nije moguće.

Rizik od pothranjenosti

Bolesnici s upalnim bolestima crijeva imaju povišen rizik za razvoj pothranjenosti zbog nekoliko razloga: Gubitak apetita zbog simptoma koji prate bolest kao što su mučnina, bol u trbuhu, ali i zbog različitih kemijskih spojeva (citokina) koji se otpuštaju u crijevima kod aktivne upale. U stanju kronične upale koja prati upalne bolesti crijeva, metabolizam je brži, pa organizam troši više energije i ima povećane kalorijske potrebe. Lošija je apsorpcija pojedinih nutrijenata što je više izraženo u Crohnovoj bolesti, a ovisi o tome je li zahvaćeno tanko crijevo i u kojem dijelu, o aktivnosti upale, te o eventualnim ranijim operacijama crijeva kojima je bolesnik tijekom liječenja bio podvrgnut. Također može biti posljedica pojedinih lijekova koji se koriste u liječenju upalnih bolesti crijeva kao što su aminosalicilati, kortikosteroidi, metotreksat itd.