Stomatolozi otkrivaju kako ova pandemija nanosi štetu i oralnom zdravlju – od bolesti desni do napukle cakline i karijesa, ali i savjetuju kako stvari držati pod kontrolom.
Pandemija je promijenila svakodnevni život svih nas i načina na koji gledamo na zdravlje. Ono što je nesigurno jest na koji način ova bolest utječe na stres, anksioznost i depresiju. Ponekad se ova pitanja mogu manifestirati određenim ponašanjima kojih ne morate biti svjesni ali sigurno narušavaju zdravlje.
Kada ste tijekom dana pod stresom, vaše tijelo može reagirati tako da škripite zubima tijekom noći i naravno da toga niste niti svjesni, pojašnjava stomatolog Derek T. Peek, te dodaje kako se tako stvara pritisak na čeljust koja može rezultirati drugim problemima.
Problemi mogu biti u porasti i jer neki ljudi odgađaju pregled kod stomatologa, a u nekom je trenutku bilo jasno da svi moramo biti u kućama, što je naravno smanjilo broj onih koji su išli na redovne preglede.
Prema jednoj studiji od 19 000 registriranih stomatologa u Americi njih je 95 posto u tom trenutku zatvorilo ordinacije, osim za hitne slučajeve. Situacija je malo bolja jer se ljudi polako vračaju svojim stomatolozima, no ipak brojka je primjetno manja. Kada se pacijenti vrate na preglede, dr. Peek je primijetio trend u porastu stanja koja ih najviše muče.
1. Napukli zubi
Čak je dupla brojka onih koji su se stomatologu javili radi ovog problema u kolovozu i rujnu, ako se uspoređuje s prošlom godinom, navodi Peek te to prepisuje povećanom razinom stresa kod pacijenta kada ih je puno više, zbog nervoze, stiskalo čeljust grčevito u snu.
Stomatolog otkriva 6 trikova kako se zauvijek riješiti neugodnog zadaha
„U većini slučajeva je upravo stres odgovoran za ovo ponašanje, a mi svakako živimo u vremenu koje donosi njega puno više. Ljudi ne znaju hoće li imati posao, kako će djeca pohađati školu, hoće li se razboljeti… Velika je to lopta stresa i vjerojatno upravo on stvara probleme“, dodaje.
Vrste ozljeda: Dr. Peek smatra kako stiskanje, škripanje ili škrgutanje zubima po noći (bruksizam) stvara pritisak na čeljusti rezultira frakturama, vertikalni linijama na površini zuba, prijelomom zuba ili napuknućima. Kaže kako većina pacijenta neće niti primijetiti promjene dok ne dođe na pregled. Ponekad će se žaliti na otekline, bol u vilici prilikom žvakanja i bol koja ne prolazi. Jasno je kako u ovom slučaju izbjegavanje stomatologa može samo dovesti do još većih problema.
2. Gingivitis
Zdravlje usne šupljine ne znači samo zdravlje zubi već i okolnog tkiva. Gingivitis je medicinski termin za upalu gingiva (desni). … Glavni je uzrok gingivitisa stvaranje plaka. Profesor stomatologije, Todd Ross kaže kako je primijetio dolazak sve većeg broja pacijenta sa parodontalnim bolestima, od kojih je jedna i gingivitis, a tu su i krvarenje iz desni te nakupljanje plaka. Smatra kako je to posljedica preskakanja redovitih kontrola zbog pandemije. Dodaje kako vjeruje da i pacijenti ne održavaju higijenu kako su to prije činili.
“Ne bojte se odlaska stomatologu jer svi mi jako pazimo na higijenu i distancu kao jake preventivne mjere. Te mjere uključuju mjerenje temperature, povijest bolesti, imamo ventilacijske sustave i nosimo maske. Ruke peremo redovito i nosimo rukavice.“, navodi Peek.
Preventivno svima savjetuje da koriste vodicu za ispiranje i redovito peru zube i čiste koncem.
3. Karijes
Elliott Maser, profesor stomatologije smatra kako je primijetio da je karijes postao veliki problem zbog manjak liječničke skrbi. Karijes se javlja kada bakterija koja živi u ustima proizvodi kiselinu koja uništava caklinu.
Ovu hranu zubari nikada ne jedu, a ne biste trebali ni vi!
„Odgovornost za ovaj problem se može i pripisati svim restrikcijama koje su nas okruživale, a i mi možemo primiti manji broj pacijenta jer je potrebno puno vremena kako bi se poštovale sve mjere zaštite“, navodi Maser. Savjet je uvijek isti – posjetite stomatologa a karijes spriječite i poštivanjem higijenskih navika poput redovitog pranja zubi.
4. Bruksizam
I u ovom se slučaju primjećuje veći broj pacijenta koji noću škripe zubima a on može rezultirati glavoboljama, bolnom vilicom, bolovima u licu i oštećenjem zubi. Osjetljivost se također javlja zbog oštećenja pa dolazi do problema kada se jede ili pije. Kako smo već spomenuli, ovo se stanje povezuje sa stresom.
Je li odgovoran i manjak vitamina D?
Nakon dugog proučavanja bruksizma, dr. Gould vjeruje da je to stanje posljedica manjak vitamina D.
“Prema mom mišljenju nije neobično vidjeti sve veći broj ljudi s bruksizmom jer nas se puno manje u nekom periodu izlagalo suncu, nije se išlo na posao, u restorane i u šetnje. Vitamin D regulira brojne procese u organizmu, a kada ga nemam dovoljno, posljedica može biti nesanica, anksioznost i bruksizam“, navodi te savjetuje da iskoristite sunčane dane i izađete van.
A. A.
Foto: Shutterstock
