Japanski su znanstvenici stvorili potomke laboratorijskih miševa iz genetskog materijala dviju ženki, umjesto normalnog muško-ženskog para gena. Ustanovili su kako ovako stvoreni organizmi žive dulje!
U prosjeku su živjeli 841,5 dana,
tj. 186 dana dulje nego miševi stvoreni iz normalne genetičke mješavine, čija
je očekivana životna dob 655,5 dana. Najstariji miš stvoren od genetskog
materijala ženki doživio je čak 1.045. dan. Usporedbe radi, najdublja starost “standardnih” miševa je 996 dana.
Njihovo istraživanje sugerira kako je gen prisutan u spermijima ključan za određivanje očekivane životne dobi muškaraca. Taj je
gen prisutan kod žena, ali nije i aktivan.
Japanski su stručnjaci također ustanovili kako su miševi iz kontrolne
skupine lakši i manji, te imaju jači imunitet. Svemu je “kriv” gen Rasgrf1,
koji se nalazi u devetom kromosomu, a veže se za rast nakon poroda. Ukoliko se
on deaktivira, moguće je popraviti funkciju imunološkog sustava i produljiti
očekivanu životnu dob za trećinu!
Prema jednoj teoriji dugovječnosti, mužjaci (pa time i muškarci) moraju razviti veća i jača
tijela kako bi bili pobjednici u nadmetanju za ženkom, te oportunistički proširili svoje gene. Cijena takvog niza događaja je kraća očekivana dob.
S druge strane, ženke se ne moraju boriti za naklonost mužjaka, nego se
koncentriraju na porod i čuvaju snagu za svoje potomstvo.
K. Horvat
