Jeste li ikada odgodili vrlo važan zadatak zato što baš upravo morate prebrisati i presložiti sve svoje ladice u kuhinji i organizirati svoj kuhinjski pribor?
Mada vas čeka vrlo važan posao, kuhinjske ladice već odavno planirate urediti. Odgađate bitniji posao, da, ali ne iz lijenosti. Ne idete se družiti s prijateljima ili pogledati čitavu sezonu omiljene serije. Ustvari poprilično ste se umorili dok ste taj posao s policama priveli kraju.
Socijalna anksioznost među najčešćim je mentalnim poremećajima – što je uzrokuje?
Zašto odgađamo nešto?
Prokrastinacija zapravo znači odgađanje nečega za sutra. Takvog odgađanja smo svjesni, a svjesni smo također kako to baš i nije dobra ideja. Međutim svejedno to činimo. Zašto? Nije u pitanju lijenost, nedostatak samokontrole niti neka druga karakterna mana. Nije u pitanju ni problem s organizacijom vremena.
Zadatke odgađamo zato što imamo problem s emocionalnom regulacijom. Naime, određeni zadaci u nama izazivaju negativne emocije kao što su dosada, tjeskoba, nesigurnost, frustracija, sumnja u vlastite sposobnosti, ozlojeđenost… Naša averzija prema zadacima može proizlaziti iz same prirode zadatka, recimo morate očistiti jako prljavu kupaonicu ili morate napraviti dugu i dosadnu tablicu šefu.
U nekim drugim situacijama ona je uzrokovana dubljim osjećajima kao što su sumnja u vlastite sposobnosti, nesigurnost ili tjeskoba. Ako recimo trebate učiti za ispit, napisati tekst ili pripremiti predavanje za kolege čim sjednete kako biste to učinili počinju vam se rojiti misli: „Nisam dovoljno pametan da ovo na vrijeme privedem kraju… Ovo je tako teško… Što ako sve skupa ispadne jako, jako loše?…“ U nemogućnosti da se nosite s takvim mislima i emocijama koje izazivaju ostavljate taj zadatak sa strane i počinjete se baviti nečim drugim, lakšim.
Salva negativnih misli i emocija se zaustavlja i vi ste u tom trenutku svojim ugodnijim osjećajima ustvari nagrađeni upravo zato što ste odgodili nešto što vam je jako važno. Premda ste istovremeno svjesni da je to odgađanje loše, da se zadatak neće napraviti sam od sebe te da ćete sljedeći put kada ga se uhvatite jednako osjećati vodite se trenutnim olakšanjem i bavite nečim drugim. Upravo to trenutno olakšanje koje osjetimo kada nešto važno odgodimo je ono što nas uvlači u krug prokrastinacije.
Prepoznajte 7 najčešćih anksioznih poremećaja, a među glavnim krivcima je – nesigurnost
Prokrastinacija može postati kronična navika
Poznato je da ćemo ponašanja za koja smo nagrađeni u budućnosti ponavljati, tako je i s različitim situacijama odgađanja važnih zadataka. Upravo zato prokrastinacija nije nešto što ćemo tu i tamo napraviti nego se ona vrlo lako može razviti u kroničnu naviku.
Dugoročno tako će negativno utjecati ne samo na produktivnost nego može izazvati i psihološke i tjelesne posljedice kao što su: kroničan stres, simptome depresivnosti i anksioznosti, smanjeno zadovoljstvo životom i kronične bolesti.
Zvuči ironično da odgađamo važne zadatke kako bismo izbjegli negativne emocije, a ustvari se na kraju još gore osjećamo. Osnova prokrastinacije je vezana uz emocije, a ne produktivnost. Stoga rješenje ne uključuje usvajanje strategija upravljanja vremenom ili strategija samokontrole nego upravljanja našim emocijama na nov način. Stoga, ako vam se čini da ste u iskušenju da nešto važno odgodite, osvijestite svaki doživljaj, misao i osjećaj u vašem umu i tijelu. Koje osjećaje pobuđuje vaše iskušenje? Gdje ih osjećate u svome tijelu? Na što vas podsjećaju? Što se događa s vašim mislima kada ste ih svjesni i promatrate ih? Koje su to misli? Jačaju li ili slabe? Potiču li misli druge emocije?
Svjesnost vezana uz vlastite misli, emocije i tjelesne senzacije može vam biti od pomoći u razumijevanju samog procesa prokrastinacije i izbjegavanja začaranog kruga odgađanja i lošeg osjećanja.
Kreativnost je vještina, a psihologinja otkriva tri načina kako je vježbati
Foto: Shutterstock
