Zašto sanjamo - snovi kao jedna od najvećih znanstvenih enigma

Shutterstock 110444168

U drevnim civilizacijama rašireno je bilo vjerovanje da tijekom spavanja duša napušta tijelo i zaista proživljava san u nekom nadnaravnom paralelnom svijetu.

Antropološka istraživanja pokazuju da su u gotovo svakoj drevnoj civilizaciji snovi imali posebnu ulogu u društvu jer se vjerovalo da preko njih osoba zaprima poruke od bogova ili nekih drugih duhovnih bića.

Sposobnost koja je važna u svakodnevici, ali i za osvajanje Nobelove nagrade - imate li je?

Tumačenje snova je pak bilo povjereno mudrim starješinama, plemenskim šamanima ili svećenicima. Posebnu su interpretaciju zahtijevali snovi koji su umjesto konkretnih slika sadržavali simbolička značenja.

U jednom od najstarijih književnih djela – epu o antičkom kralju Gilgamešu, on u nekoliko navrata odlazi božici Ninsun u potrazi za otkrivanjem značenja svojih snova. Biblija je također prepuna mjesta u kojima Bog progovara ljudima upravo kroz snove, a te se osobe pojavljuju i u Starom i u Novom zavjetu.

Igraonica nesvjesnog

Fasciniranost snovima kao sponom s nevidljivim, duhovnim ili nesvjesnim nije ostala negdje daleko u antičkim vremenima. Na prijelazu s 19. u 20. stoljeće jedan bečki liječnik počeo je raditi na knjizi koja ga je kasnije proslavila, a vezana je upravo uz značenje i važnost snova.

Znate li zašto je vaš pas sretniji od vas?

Prema njemu se 20. stoljeće u psihologiji i psihoterapiji često naziva Freudovo stoljeće. Iako je i prije Freuda jako puno toga napisano o snovima, on je ovoj pojavi dao potpuno novo, do tada nepoznato objašnjenje. Freud je zaključio da su snovi svojevrsna igraonica našeg nesvjesnog uma.

Snovi su prepuni predodžbi i simbola jer prikazuju naše potisnute želje koje u svjesni um mogu doći samo u prekrivnom obliku. San je prema Freudu često mogao kao svojevrsni obrambeni mehanizam prikazivati upravo suprotnost od onoga što osoba uistinu želi. Tako primjerice mlada žena koja često sanja djecu može imati sasvim suprotne želje i potisnuti strah od zasnivanja obitelji.

Znate li koje vještine razlikuju vrhunske od manje uspješnih menadžera?

Prema ovakvom tumačenju, kroz snove nam naš nesvjesni um šalje poruke koje su često „cenzurirane“ te u njihovo značenje treba proniknuti kroz psihoterapiju. Prije nego je napisao Tumačenje snova, Freud je kao kliničar protumačio više od tisuću snova svojih klijenata. Zanimljivo opažanje koje je zagovarao jest da se snovi baš uvijek odnose na nas same.

Tako čak i kada sanjamo druge ljude oni su zapravo simboli nas samih ili simboli onoga što ta osoba znači nama. Iako je u psihologiju uveo mnoge zanimljiva tumačenja, suvremena je znanost Freudove teorije odbacila kao znanstveno neutemeljene pa će se danas rijetko koji znanstvenik usuditi referirati na njegove radove.

Može li narcizam nekada biti i zdrav?

Emotivno obojana sjećanja

Međutim, gotovo 90 godina nakon Freudove smrti, snovi i dalje nastavljaju intrigirati i znanstvenike i ne-znanstvenike. Danas se tako zna da je sanjanje u najvećoj mjeri povezano s tzv. REM fazom spavanja.

Stoga, ako vas netko probudi usred ove faze, velike su šanse da ćete moći lako opisati ono što ste sanjali. S druge strane, uspješno dosjećanje snova nakon buđenja iz ne-REM faza događa se tek u oko 7% slučajeva. REM faze spavanja mogu trajati od nekoliko minuta do preko sat vremena, pa i sami snovi mogu toliko potrajati.

Zašto rečenica "Dat ću sve od sebe" nije uvijek najbolji izbor?

Zanimljivo je i da kod vrlo male djece REM faze zauzimaju oko 50% vremena spavanja, dok se već između tri i pet godina taj udio skraćuje na 20% i ostaje takav sve do odrasle dobi. Snimanje mozga tijekom spavanja pokazalo je da se u REM fazama posebice aktiviraju dijelovi mozga zaduženi za emocije pa ne čudi što u snovima često proživljavamo upravo emotivno obojana sjećanja. Iako s razvojem tehnologije danas znamo mnogo o neurofiziološkoj aktivnosti koja se odgađa u mozgu tijekom sanjanja, osnovna svrha sanjanja i dalje ostaje nerazriješena.

Neki znanstvenici danas smatraju da je funkcija sanjanja integriranje novih informacije u pamćenju. Za druge su, pomalo slično freudovskom objašnjenju, snovi oblik osobne psihoterapije s obzirom da se kroz njih suočavao s teškim i često nedovoljno proživljenim osjećajima.

Zašto toliko teško priznajemo da smo u krivu?

Za treće su snovi naprosto bez funkcije – oni su ništa drugo do li posljedica slučajnih živčanih izbijanja u mozgu. Konačno i široko prihvaćeno objašnjenje ne postaji, a ostavljajući snove u domeni znanstvene enigme, oni i dalje za mnoge predstavljaju sponu s mističnim, duhovnim svijetom.

Međutim, čak i neke na prvi pogled slučajnosti, poput duboke društvene ukorijenjenosti izreka kao što je ona „Vjeruj u svoje snove“, potvrđuju da su snovi, što nikako ne isključuje njihove druge, lakše dokazive funkcije, često zaista odraz naš bogatog unutarnjeg života, a posebice naših želja i strahova. Stoga se čini da će konačna presuda Freudu, barem u domeni objašnjenja ljudskih snova, morati još neko vrijeme pričekati.  

Razlika u plaćama muškaraca i žena - mit ili realnost?

Foto: Shutterstock

 Prati nas na Viber Public Chatu!