Sposobnost koja je važna u svakodnevici, ali i za osvajanje Nobelove nagrade - imate li je?

kreativnost

Kao netko tko je u školi puno godina, prošla sam kroz čitav niz testiranja različitih znanja i vještina.

Neke su mi stvari išle dobro, neke puno, previše loše. Na primjer, bilo kakve psihomotoričke provjere, što bi objasnilo zašto su me, na moje razočaranje, redovito među zadnjima birali u graničaru. Međutim, ne sjećam se da sam ikada sudjelovala u bilo kakvom testiranju, provjeri, mjerenju jedne zapravo uistinu magične ljudske osobine – kreativnosti.

Što kad Murphyjev zakon zavlada u našim glavama?

Ja se toga nikad ne bih sjetila!

Danas sam naišla na naslovnice knjiga za djecu koje je oslikala jedna naša poznata ilustratorica, a mnoge sam kao mala čitala za lektiru. Slike na koricama pomagale su mi da se prepustim bajkovitim pričama ispisanim na stranicama knjige. „Ah, da sam barem ovako kreativna!“ uzdahnula sam naglas prisjećajući se djetinjstva. Jer zaista, njezine ilustracije ne samo da su vrsno naslikane, već je njihov sadržaj beskrajno kreativan, pun nesvakidašnjih rješenja i “ja se toga nikad ne bih sjetila“ momenata.

Autoritet koji ignorira ono dobro ima najkraći rok trajanja

Izuzev šarenih korica knjiga za djecu, gdje još možemo svjedočiti genijalnoj ljudskoj kreativnosti? Mnogima će, kao i meni, na pamet najprije pasti glazbena ostvarenja, npr. opera Gubec-beg, ili Picassove slike, ili pak očaravajući svijet Harry Pottera kojeg je stvorila J. K. Rowling.

No, je li kreativnost jedino i isključivo vezana uz umjetničko stvaralaštvo? Iako se na prvu čini da jest, kreativnost je zapravo toliko širi pojam, koji se dijelom preklapa s drugim velikim psihološkim konstruktima kao što su inteligencija, inovativnost i samoaktualizacija.

X, Y, Z i Baby Boomersi - Sve o generacijama koje čine današnji svijet

Izlaženje iz okvira

Jedan od najpoznatijih suvremenih istraživača kreativnosti, Keith Simonton, uveo je kreativnu podjelu na kreativnost s velikim i malim slovom 'K'. Prva, kreativnost s malim, ali zapravo jednako velikim i važnim slovom 'K' se dijelom poklapa s onim što mnogi svrstavaju pod inteligenciju.

Naime, ova kreativnost se opisuje kao sposobnost rješavanja svakodnevnih problema i sposobnost prilagodbe promjenama. Prema ovome, toliki su ljudi bez obzira što nisu vrhunski plesači, pjevači ili slikari itekako kreativni, jer u teškim životni situacijama uspijevaju proizaći rješenje.

Tu bismo sasvim sigurno mogli svrstati one koji su unatoč poteškoćama i nedostatku podrške iz okoline uspješno realizirali vlastitu poslovnu ideju ili inicirali neku društvenu akciju, a primjera je sigurno mnogo u svakom gradu, kvartu, na svakom radnom mjestu. Osim ove vrste kreativnosti koja itekako dobro dođe u svakodnevnom životu, prema Simontonu postoji i ona velika kreativnost zbog koje ljudi osvajaju Nobelovu nagradu. Da, kreativnost s velikim slovom 'K' Simonton nije definirao isključivao u terminima umjetničkih djela, već i znanstvenih otkrića koja imaju potencijal promijeniti živote velikih skupina ljudi. Iako je formalno školovanje fokusirano gotovo isključivo na usvajanje znanja i nešto manje na razvoj ponekih vještina, jedan od najvažnijih prediktora izvanrednog znanstvenog postignuća zapravo je mogućnost izlaženja iz okvira.

Obratite pažnju na pažnju - zašto je toliko važna u odnosima s drugima?

Najbolja verzija samog sebe

Ako je tako važna i u svakodnevnom životu i u osvajanju Nobelove nagrade, postavlja se pitanje kojeg sam se već otvorila, a to je koliko zapravo njegujemo kreativnost kod djece na svim razinama školovanja? Nemam podatke za Hrvatsku, ali nedavno je istraživanje u Americi pokazalo značajan i kontinuirani pad u kreativnosti među američkim učenicima unutar posljednja tri desetljeća.

Da stvar bude gora, ovaj pad se pokazao značajnim u baš svim dimenzijama ispitivane kreativnosti. S obzirom na porazne rezultate, Kyung Hee Kim koja je vodila ovo istraživanje, zaključila je da se Amerika suočava s pravom krizom kreativnosti.

Nalazi su ovo temeljeni na psihologijskim testovima, ali ako pogledamo otkrića i napredak 21. stoljeća mogli bismo zaključiti da nam kreativnosti zapravo ne nedostaje, nego je svijet naprotiv na njezinom vrhuncu. No ipak, odmaknemo li se od velikih otkrića i tehnoloških izuma i vratimo na onu kreativnost koja ima malo, ali zapravo veliko slovo 'K' na svome početku, onda ovi podaci o kreativnoj krizi ne zvuče baš toliko nerealno. Svakodnevna kreativnost u skladu je s premisama humanističke psihologije, koja ovaj konstrukt velikim dijelom izjednačava sa samoaktualizacijom – psihološkim stanjem u kojem je pojedinac vođen unutarnjim vrijednostima i ciljevima, ispunio sve svoje potencijale i iskoristio vlastite talente, ukratko – postao je najbolja verzija samog sebe.

Sagledamo li kreativnost iz ove perspektive, čini mi se sasvim opravdanim zaključiti da 'izvrsnost' koju danas zastupamo kreativnu slobodu stavlja u okove, a slijepu poslušnost na pijedestal. Je li onda kriza kreativnosti tek znanstveni artefakt?

Što uistinu znači ona engleska ˝Make a difference˝?

Foto: Shutterstock

 Prati nas na Viber Public Chatu!