Što kad Murphyjev zakon zavlada u našim glavama?

Guranje auta

"Ako nešto može poći krivo, poći će krivo." Ova poslovica poznata kao Murphyjev zakon nastala je nakon što je u američkoj zračnoj bazi gdje je Murphy radio kao inženjer na njegovoj opremi otkrivena velika greška.

Ljudi su koliko god inteligentna bića pogrešivi, a ponekad čine fatalne pogreške. U svakodnevnom životu, Murphyjev zakon nas može naoko pripremiti na loše ishode, no gledano sa strane psihološke dobrobiti ovakva perspektiva sasvim sigurno nije adaptivna.

X, Y, Z i Baby Boomersi - Sve o generacijama koje čine današnji svijet

Kraj svijeta?

U psihologiji bismo Murphyjev zakon mogli zapravo povezati s jednom maladaptivnim načinom suočavanja sa stresom kojeg svi ponekad koristimo. Suočeni s osjećajem nedostataka kontrole, ponekad počnemo predviđati da je grozan ishod nezaobilazan i još važnije, da će kad se dogodi imati katastrofalne posljedice po naš život. Ovaj mehanizam slikovito se naziva katastrofiranje.

Govor tijela  - moćno oruđe u postizanju cilja

Katastrofiranje je u svojoj srži potpuno iracionalno jer nam svakodnevno iskustvo pa i zdrav razum govore da najgori ishod nije jedini moguć, a čak i ako se dogodi ne znači kraj našeg svijeta. Primjerice, neuspjeh na poslu ne znači da ćemo dobiti otkaz, da je naša karijera osuđena na propast i da nemamo pojma što radimo.

Osoba koja je sklona katastrofiranju u takvim situacijama vidi vlastitu propast i zbog toga je prepravlja stanje očaja i panike. Dugoročno, katastrofiranje može dovesti do bespomoćnosti pri čemu nam se čini da što god učinimo nemamo utjecaj nad onim što će nam se dogoditi. Takvo stanje s druge je strane povezano s nastankom depresije.

Otvoreni, ambiciozni i inovativni, ali i nestrpljivi i narcisoidni - sve su to Milenijalci

Domino efekt

Katastrofiranje ima domino efekt – jedna katastrofalna misao vezana uz neki ishod obično potakne novu katastrofalnu misao i tako u beskraj. Obično je pritom svaka sljedeća misao sve gora i povezana sa sve užasnijim posljedicama. Tako je konačno stanje u kojem se osoba nađe toliko daleko od realiteta da se nekome sa strane ono može činiti totalno infantilnim pa čak i smiješnim.

Kako medijski naslovi poput "Ima tri diplome i ne može naći posao" utječu na mlade?

No, osoba koja je preuzela put katastrofiranja nema taj uvid već samo osjećaj beskrajne preplavljenosti i tjeskobe. Svi smo bar jednom u životu imali iskustvo da u sitne noćne sate ne možemo zaspati jer u glavi vrtimo najgore moguće scenarije. Što se može učiniti jednom kad se nađemo na ovoj vožnji?

Kad proživljavamo tjeskobu zapravo smo odvojeni od sadašnjeg trenutka i mentalno se nalazimo u neizvjesnoj budućnosti pa je stoga najvažnije pokušati se vratiti u sadašnji trenutak. Osvijestiti da smo sada dobro, da je loš ishod moguć, ali ne i jedini i da ga nitko ne može predvidjeti, a opsesivno razmišljanje o njemu ne mijenja vjerojatnost njegovog događanja.

Strašna sreća

No prije nego li uopće počnemo aktivno zauzimati ovu zdravu perspektivu trebamo najprije biti svjesni da katastrofiramo. Mnogi ljudi ovoga uopće nisu svjesni i često im je potreban uvid izvana koji će im osvijetliti razmjere njihovih iracionalnih katastrofalnih misli. Katastrofiranje nije ograničeno samo na situacije u kojima imamo određeni problem, u kojima smo napravili neku pogrešku ili je pak pred nama neizvjesno životno razdoblje.

Katastrofalne misli se mogu javiti i u trenucima koji su sasvim mirni, sretni i kojima bismo se trebali prepustiti i uživati. Neki ljudi se i u takvim situacijama počnu pitati "što ako", a radost zamjenjuje strah da će lijepi trenuci završiti jer će se dogoditi nešto strašno loše.

Kao i katastrofiranje u stresnoj situaciji, i ovo katastrofiranje je potpuno iracionalno. U lijepim situacijama, katastrofalne misli treba zamijeniti zahvalnošću nad onim što imamo. Na kraju se svi opisani postupci kojima si možemo pomoći svode na prisutnost u trenutku, umijeće koje zvuči tako jednostavno, a uči se svake sekunde ljudskog iskustva. Jednom kad se saživimo s trenutkom, naša pogrešivost čini nam se manje katastrofalna, a dobar ishod vjerojatan i blizu.

Samopoštovanje ima puno više veze s razumom nego što mislite

Foto: Shutterstock

 Prati nas na Viber Public Chatu!