Osteoporoza - kako je liječiti na prirodan način?

Koljeno, osteoartritisShutterstock 388421632

Kosti su građene od koštanog matriksa i stanica. Matriks kosti se najvećim dijelom sastoji od kolagena u kojeg su uronjeni soli kalcija i fosfora.

Kalcij i forsfor predstavljaju najvažnije minerale u kostima. Također u kostima nalazimo dva osnovna tipa stanica, osteoblaste (stanice koje izgrađuju kosti) te osteoklaste (stanice koje sudjeluju u razgradnji kosti).

Također su prisutne i stanice osteocita čija uloga u kostima još nije u potpunosti razjašnjena. Koštano tkivo se kontinuirano izgrađuje i razgrađuje cijeloga života te se u roku deset godina u potpunosti obnovi.

Osteoporoza je bolest koja se najčešće javlja u starijoj životnoj dobi a praćena je smanjenjem gustoće i mase kostiju što dovodi do povećane lomljivosti te povećanog rizika od patoloških fraktura.

Uzroci osteoporeze

Osteoporoza može biti uzrokovana i nekim drugim metaboličkim poremećajima i bolestima (npr. celijakijom) ili uporabom nekih lijekova (dugotrajna uporaba koritkosteroida, citotoksični lijekovi, imunosupresivi, dugotrajna primjena antikoagulansa itd.). Osteoporoza je jedna od najraširenijih bolesti današnjice, javlja se u čak 10% populacije. Dijelimo je na dva osnovna tipa; postmenopauzalnu osteoporozu koja nastaje kao posljedica manjka estrogena u žena, te senilna osteopozora koja se javlja nakon 75. godine života, a nastaje kao posljedica smanjene sposobnosti i aktivnosti stanica kosti da izgrađuju novu kost, smanjene proizvodnje vitamina D te smanjene apsorpcije kalcija. Koji su simptomi osteoporoze?

Rečenice koje će svaku ženu motivirati na pregled kod ginekologa

Simptomi i dijagnoza osteoporoze

Klinička slika osteoporoze uključuje raznolike simptome a najčešći su: prijelomi kralježnice, vrata bedrene kosti, podlaktice, bol u leđima kao posljedica nagle kretnje ili podizanja tereta, kolaps prednjeg dijela kralježaka (oblik klina), defromacije kralježnice te smanjenje visine bolesnika. Dijagnoza osteoporoze postavlja se određivanjem gustoće koštane mase (tzv BMD – Bone Mass Density). BMD se određuje denzitometrijom. Denzitometrija je zlatni standard u dijagnostici osteoporoze, zbog toga što kratko traje, vrlo je visoko precizna, minimalna je doza zračenja i relativno je niske cijene. Vrijednosti denzitometrije izražavaju se kao T vrijednost i Z vrijednost. T vrijednosti predstavlja usporedbu denzitometrijskog nalaza sa referentnim osobama od 20. do 40. godine života istog spola. Z vrijednost predstavlja odstupanje izmjerene vrijednosti gustoće kostiju od prosjećne koštane mase osoba iste dobi i istog spola. Također u dijagnostici oteoporoze može se koristiti i ultrazvuk, rendgen, mjerenje koštanih biljega te odgovarajuće laboratorijske pretrage.

Tko bi trebao učiniti denzitometriju?

Denzitometrija se preporuča ženama u postmenopauzi, muškarcima starijim od 70 godina, ukoliko postoje u već postojećoj anamnezi prijelomi kuka, osobe koje su na terapiji sa kortikosteroidima te osobe koje već troše lijekove za osteoporozu. Ciljevi liječnja osteoporoze su prevencija prijeloma kostiju, stabilizaija i povećanje koštane mase, uklanjanje simptoma prijeloma i deformiteta kosti te očuvanje funkcije kostiju.

Od konvencionalnog liječenja koriste se različiti lijekovi. Najčešće su to hormonsko nadomjesno liječenje (niskih doza estrogena) kod žena u dobi od 50 – 55 godina života te bisfosfonati.

B isfosfonati ugrađuju se u kosti te važu za postojeće kristale u kostima. Potiču razgradnju osteoklasta te koče razgradnju kostiju. Za te lijekove je vrlo bitno da se koriste na tašte, s puno vode, a idućih pola sata nakon primjene ne smije se jesti. Također pacijent se ne smije legnuti do pola sata nakon primjene ovog lijeka jer može doći do oštećenja sluznice jednjaka. Prije uporabe lijekova svatko od nas može napraviti već neke minimalne nefarmakološke mjere kako bi se spriječio razvitak ove boelsti. Prepruča se tjelovježba barem tri puta tjedno namjanje 30 minuta, pravilna prehrana, regulacija tjelesne težine, prestanak pušenja i konzumacije alkohola.

Vrlo je bitan odgovarajući unos kalcija

Preproučen unos kalcija za žene i muškarce starije od 51 godine je 1200mg dnevno. Nema dokaza da veće količine unosa kalcija od navedenih dodatno povoljno utječu na zdravlje kostiju. Čak što više prevelike doze kalcija mogu povećati rizik od bubrežnih kamenaca te nastanka kardiovaskularnih bolesti kao što je ateroskleroza. Ujedno, pravilan odbar dodataka prehrani koji sadrže kalcij vrlo je bitan. Kalcij u kombinaciji sa magnezijem je odličan odabir u preventivi osteoporoze. Najbolji odabir su preparati kalcija i magnezija u obliku kalcijevog i magnezijevog citrata.

Ovo je sve što morate znati o glavoboljama

Najlošiji odabir su kalcijev karbonat i magnezijev klorid jer loše utječu na funkciju bubrega te potencijalno mogu dovesti do stvaranja bubrežnih kamenaca. Nikako ne smijemo zaboraviti i dovoljan unos vitamina D, pogotovo u zimskom periodu kada ne provodimo dovoljno vremena na sunčevim zrakama. Previsoka zaštita tijela od sunca, nedovoljna konzumacija mlijeka te porast pretilosti danas su najveći uzročnici nedostatka vitamina D. Hrana bogata vitaminom D je prvenstveno riba (tuna, sardine, balakar), škampi, goveđa jetra, žumanjak jajeta te sir i mliječni proizvodi.  

Foto: Shutterstock

 Prati nas na Viber Public Chatu!