Prije nekoliko dana sve nas je zatekla vijest o iznenadnoj smrti mladog vratara NK Široki Brijeg Krešimira Bandića, kojeg je iznenadna srčana smrt pogodila u njegovoj 24. godini.
Dok su još emocije oko ove tragične vijesti svježe i dok nevjerica i žalost još uvijek odjekuju u sportskim, a i širim krugovima, kao liječnik ne mogu, a da se ne zapitam je li se njemu i drugim mladim perspektivnim sportašima, koje je zadesila slična sudbina, moglo bolje pomoći.
Debljate se? Možda se radi o inzulinskoj rezistenciji, a liječnik objašnjava kako je prepoznati
Sport je zdrav
Sportaši, kako rekreativci, tako i profesionalci, percipiraju se kao zdrava populacija. Neosporno je da bavljenje različitim sportovima nosi niz povoljnih učinaka na ljudsko zdravlje. Sport pomaže pravilnom rastu i razvoju, stjecanju zdravih radnih navika, gradi se osobnost.
S medicinske strane sportašima se bave kirurzi (ortopedi, traumatolozi, neurokirurzi), kada je potrebno sanirati akutne ili kronične ozljede nekog segmenta sustava za kretanje. U fazi oporavka, tj tijekom rehabilitacije, u brigu za njihovo zdravlje uključuju se specijalisti fizikalne medicine i rehabilitacije.
Zadnjih nekoliko godina kardiolozi se sve više uključuju u proces regularne medicinske skrbi sportaša zbog potrebe za pojačanim aktivnostima prevencije nagle srčane smrti. Nezaobilazna uloga je i od strane specijalista medicine rada i sporta, gdje njihova potvrda o sposobnosti bavljenja sportom u današnje vrijeme dobiva dodatno breme odgovornosti.
Može li se učiniti još kakav iskorak u poboljšanju zdravstvene zaštite sportaša?
Kratko i jasno – može! Jedna od ključnih pretpostavki postizanja vrhunskih sportski rezultata jest postojanje zdrave ravnoteže rada i funkcioniranja žlijezda s unutrašnjim izlučivanjem (endokrinih žlijezda). Endokrine žlijezde izlučuju hormone izravno u krvi i na mjestima svog ciljanog djelovanja ostvaruju sistemske učinke, odnosno njihov pravilan ili nepravilan rad očituje se na boljem ili lošijem funkcioniranju ljudskog organizma kao cjeline.
Zašto se debljate? Liječnik objašnjava kada je razlog prehrana, a kada bolest
Prekomjeran ili nedovoljan rad samo jedne od endokrinih žlijezda može dovesti do ozbiljnih bolesti koje često imaju utjecaj na poremećenu funkciju cjelokupnog organizma, a u slučaju kasnog prepoznavanja, moguće su i smrtne posljedice. Poremećaji funkcije nekoliko endokrinih žlijezda može imati nepovoljne učinke na kardiovaskularni sustav, a može dovesti i do malignih bolesti, koje također čine prevelik udio u smrtnosti u suvremenom čovječanstvu.
Razvoj sportske endokrinologije
Kako se problematikom hormona bavi medicinska grana endokrinologija, sve više se nameće potreba za izgrađivanjem i ubrzanim razvojem nove znanstvene discipline – sportske endokrinologije, čija bi specijalizirana uloga bila prevencija i liječenje najčešćih endokrinoloških bolesti sportaša profesionalaca, ali i rekreativaca.
Sve je više znanstvenih dokaza da niz poremećaja rada endokrinih žlijezda nose povećani rizik kardiovaskularnih bolesti i prerane smrti. Ono što je također široko prisutno među dijelom profesionalnih i rekreativnih sportaša jest pribjegavanje dopingu. Različite supstance poput anaboličkih steroida, peptidnih hormona, različitih stimulansa i mnogih drugih, prividno poboljšavaju i premašuju dotadašnje sportske rezultate.
Zbog sveprisutnih kontrola pojedini sportaši pribjegavaju nabavi tih supstanci mimo liječničnih preporuka, a danas nije nemoguće ih nabaviti preko interneta, čime se dodatno prepuštaju riziku za vlastito zdravlje zbog upitne kontrole porijekla. Osim narušavanja elementarnog sportskog integriteta i sportske etike, dovodi se u opasnost vlastiti život i zdravlje. Obzirom da takve aktivnosti djeluju u „ilegali“, otežano, odnosno onemogućeno je provesti suvislo znanstveno istraživanje koje će objektivizirati rizike takvog ponašanja.
Iz spomenutih inicijalnih promišljanja dovoljna je argumentacija za potrebom daljnjeg razvoja sportske endokrinologije, kao jedne moderne znanstveno-medicinske discipline, koja će naći svoje mjesto u prevenciji i liječenju sportaša, kroz integrativan i interdisciplinarni pristup u uskoj suradnji s drugim medicinskim granama.
Ove tri bolesti su najčešće tihe ubojice! Liječnik objašnjava sve o infarktu, visokom tlaku…
Više pročitajte ovdje.
Foto: Shutterstock
