Pravila prehrane za ljetne dane

lubenica, voce

Kada sunce zaprži, a živa se nije spustila ispod 30 stupnjeva već nekoliko dana, nije nam do teške hrane. Tada spas možemo potražiti u vodi, pićima bez kofeina, voću i povrću.

Međutim, nije sve tako jednostavno – neke namirnice mogu dodatno podignuti našu tjelesnu temperaturu.

Voda

Već i vrapci na grani ovo znaju, no nikada ne šteti napomenuti: u ljetnim je mjesecima važno izbjeći dehidraciju. Prvi znaci dehidracije javljaju se u obliku žeđi, umora, opće slabosti, nesvjestice, suhoće usta te bijelog. Kada osjetimo žeđ, tada je prekasno jer je dehidracija već nastupila. "Mehanizam žeđi može se zabuniti i lako dođe do dehidracije. Tada je teško nadomjestiti vodu koju smo izgubili znojenjem", tvrdi Marion Nestle, profesorica nutricionizma Sveučilišta u New Yorku.

Ona preporučuje pijuckanje vode tokom cijelog dana. Oko tri četvrtine litre vode dnevno gubi se hlapljenjem s kože (znojenjem) i iz pluća. "Zdravim odraslim ljudima preporučuje se uzimanje barem 1,5 do 2 litre vode dnevno, a u ekstremnim situacijama ( tjelesnog napora i povišene temperature) i više i to radi sprječavanja dehidracije", naglasio je dr. opće medicine Milan Ćudić za Ordinaciju.

Pri tom je bitno vodu piti u maloj količini više puta na dan, jer će u suprotnom ona samo proći kroz naše tijelo i time nećemo ništa dobiti.

Mali obroci

Što više kalorija unosimo odjednom i što su naši obroci veći, to ćemo stvarati više topline. Stoga je bitno jelo podijeliti u više manjih obroka. Nemojte preskočiti doručak, a pojedite komad voća ili orašaste plodove kao grickalice svaka tri sata. Na ovaj ćete način očuvati vitku liniju svog struka jer ćete dozirati kalorije i uspjeti ih potrošiti tokom dana, a ujedno ćete smanjiti količinu topline koje vaše tijelo proizvodi.

Voće s puno vode

Voće koje jedete ljeti trebalo bi sadržavati puno vode kako biste i na taj način izbjegli dehidraciju. doduše, ovakve namirnice nisu zamjena za uno vode. Lubenice (sadrži više od 90 posto vode), jagode, grožđe, jabuke i dinja idealan su izvor osvježenja kada su dani vrući, a još bitnije, opskrbit će vaše tijelo antioksidansima i nutrijentima koji će se pobrinuti za zdravlje organizma.

Povrće s puno vode

Baš kao i voće, povrće bi se trebalo naći na vašem dnevnom jelovniku pet puta. Ako niste skloni grickanju paprike uz doručak ili pripremanju rajčice s maslinovim uljem za međuobrok, sve potrebne sastojke uvrstite u jednu veliku miješanu salatu i osvježite se. Zaboravite na teška mesna jela ili tjesteninu i posegnite za zelenom salatom, krastavcima, celerom, špinatom, paprikama baburama, tikvicama i sličnim poslasticama ljeta.

"U pravilu, zeleno, plavo i ljubičasto povrće i voće više hladi nego ono crvene, narančaste i žute boje", slikovito je opisala nutricionistkinja Cyndie Burkhardt.

Yin i yang hrana

"Yin namirnice imaju veće sposobnosti hlađena i bolje utječu na temperaturu tijela, u odnosu na zagrijavajuće yang namirnice", tvrdi Burkhardt. Ljeti izbjegavajte zelje, luk, češnjak, repu, poriluk, višnje i datulje jer bi one mogle podići vašu tjelesnu temperaturu. Jednako tako zaobiđite cimet, kopar i lovorov list.

K. Horvat

 Prati nas na Viber Public Chatu!