Dohrana – novi svijet: svijet boja, okusa, mirisa i tekstura (2. dio)

beba mama hrana 1

Dohranom se omogućuje djetetov prijelaz s isključivo mliječne prehrane na raznoliku prehranu svojstvenu čovjeku. Znate li kako početi?

Nakon prvog dijela kolumne Dohrana - novi svijet: svijet boja, okusa, mirisa i tekstura (1. dio), donosimo vam i nastavak...

Mnogi roditelji bi voljeli znati s kojom točno namirnicom započeti dohranu, s kojima nastaviti, u kojoj je djetetovoj dobi nabolje dati voće, kada meso i treba li izbjegavati alergene…

Ne bi li dobila jasnu sliku i točniju informaciju, Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) je 2006. godine provela multicentričnu studiju koja je uključivala zemlje cijeloga svijeta, a u kojoj su se, kroz prehrambene upitnike, utvrdili obrasci dohrane i prehrane djece različitih etničkih i kulturoloških skupina. Rezultati istraživanja utvrdili su žitarice kao najčešću grupu namirnica s kojom se započinje dohrana, no zanimljiva je bila i činjenica da se na nekim krajevima svijeta dohrana započinje s mesom, jetricom i žumanjcem jajeta, što je za naše pojmove poprilično "egzotično".

Kako odabrati namirnicu s kojom će započeti dohrana?

Odabir namirnice s kojom će se započeti dohrana, zapravo, ovisi o podneblju, tradiciji i, konačno, prehrambenim navikama obitelji. Ipak, zbog svoje prirođene sklonosti prema slatkom i slanom te odbojnosti prema gorkom i kiselom okusu (tikvica, brokula, cvjetača, blitva), dijete će lakše i radije prihvatiti prirodno slatke i slane namirnice.

No, ohrabrujuće je to da današnja saznanja navode da će upornim nuđenjem (u prosjeku deset puta), većina djece prihvatiti i gorke i kisele okuse, čime će smanjit afinitet prema slatkome i slanome, i tako, moguće, razviti manju sklonost prema kasnijem razvoju pretilosti i hipertenzije.

Pokušaji smanjenja rizika od razvoja alergija i celijakije uglavnom su podrazumijevali izbjegavanje i kasnije uvođenje namirnica svrstanih u skupinu alergena.

Danas postoje valjani dokazi da određene namirnice imaju veću alergenost od drugih, a uključuju kravlje mlijeko, jaja (bjelanjak), ribu, soju, gluten, kikiriki, orašasto voće (orasi, lješnjaci, bademi…) i školjkaše te su se iste, posljednjih desetljeća, u prehranu savjetovale uvoditi što kasnije u prvoj godini, pa čak i u drugoj godini djetetova života. Međutim, ipak nije tako! Najnovija istraživanja i smjernice o dohrani dojenčadi tvrde drugačije i napominju da kasni početak dohrane (iza sedmog mjeseca djetetova života) i odgađanje uvođenja alergenih namirnica u prehranu, povećavaju rizik za nastanak atopije, osobito u djece koja u trenutku uvođenja alergenih namirnica nisu dojena.

Često se postavlja pitanje: na koji način djetetu uvesti novu namirnicu?

Kao i odrasli, dijete će novi okus prihvatiti puno lakše ako mu se ponudi s već poznatim okusima i teksturama (majčino mlijeko ili dojenački mliječni pripravak), zbog čega se novu namirnicu preporuča pomiješati s već poznatom i dobro prihvaćenom. Prvi put, novu je namirnicu najbolje dati u manjoj količini i u obliku koji je djetetu već poznat (tekućem), a kroz sljedeća dva do tri dana količinu namirnice povećavati.

Tijekom uvođenja dohrane bitno je pratiti ponašanje djeteta i primijetiti eventualne promjene nastale na koži i stolici. Uvođenje svake sljedeće namirnice provodi se na isti način, u razdoblju tri do pet dana, s tim da već uvedenu namirnicu nije potrebno isključivati. Primjerice, pretpostavimo da je majka u prehranu uvela prvo rižu. Ovu namirnicu je pomiješala u bočici sa svojim mlijekom, dala djetetu da popije i nakon četiri dana povećavanja količine riže, majka u prehranu djeteta uvodi bananu.

Prvi dan u svoje mlijeko dodaje malu količinu, a već drugi dan djetetu nudi bananu s rižom i izdojenim mlijekom. Uvođenjem sve većeg broja namirnica djetetova hrana postaje sve gušća, dijete se postupno navikava na nove okuse, nove teksture i gustoću hrane, a u razdoblju sedmog do osmog mjeseca je u potpunosti sposobno, uz majčino mlijeko, jesti prave kašice sa svojom prvom žličicom.

Do navršene prve godine života, kao glavni mliječni napitak preporuča se majčino mlijeko ili, ako to nije moguće, dojenački mliječni pripravak, kravlje mlijeko se kao osnovni mliječni napitak ne preporuča u prvih 12 mjeseci, no u malim količinama, osobito u fermentiranom obliku, može se i ranije dodavati u jela za dohranu.

Svaki početak je težak, ali ovaj je najslađi!... Dohranom se omogućuje djetetov prijelaz s isključivo mliječne prehrane na raznoliku prehranu svojstvenu čovjeku. Pravovremeno uvođenje dohrane nužno je da bi se zadovoljile energetske i nutritivne potrebe dojenčeta, važno je za njegov normalan rast i razvoj, za njegovu budućnost i njegovo zdravlje, pa iako zvuči banalno, najljepša i najukusnija jela djetetu će biti ona koja začinjena ljubavlju, jer je upravo ona bila prvi začin njegovom jelu...

 Prati nas na Viber Public Chatu!