Hashimotov tireoiditis: bolest je 15 puta češća kod žena!

stitnjaca-stitna-zlijezda5

Hashimotov tireoiditis (kronični limfocitni tireoiditis, Hashimotova struma ili autoimuni tireoiditis) predstavlja kroničnu upalu štitne žlijezde s limfocitnom infiltracijom žlijezde koja je uzrokovana autoimunim čimbenicima te je jedan od najčešćih uzroka primarne hipotireoze.

kOva autoimunosna bolest je dobila naziv po liječniku Hakaru Hashimoto koji je 1912. godine prvi opisao ovaj poremećaj rada i bolest štitnjače. Bolest je 15 puta češća u žena, učestalost raste s dobi (10 posto žena starijih od 45 godina ima autoimunosni tireoiditis). Obiteljska anamneza s obzirom na bolesti štitne žlijezde je česta, a učestalost je veća u bolesnika s kromosomskim bolestima kao što su Turnerov, Downov ili Klinefelterov sindrom. Hashimotov tireoiditis je prototip autoimunosnih bolesti koje su specifične za organ. O međusobnom odnosu staničnih i humoralnih čimbenika, tj. stimulirajućih, blokirajućih i destruktivnih protutijela ovisi klinička slika i tijek bolesti. Autoimunosne bolesti, općenito, nastaju zbog utjecaja nasljednih (genetskih) i vanjskih čimbenika.

Klinička slika

Većina bolesnika nema tegoba. Bolesnici dolaze liječniku zbog guše, a neki zbog poremećene funkcije štitaste žlijezde, većinom hipotireoze, rjeđe hipertireoze. Bolesnici se žale na bezbolno povećanje štitne žlijezde i osjećaj pritiska u vratu. Pri pregledu se otkriva neosjetljiva guša koja može biti glatka ili čvorasta, tvrda i čvrsto elastična za razliku od konzistencije normalne štitnjače. Pri prvom pregledu mnogi bolesnici imaju hipotireozu. Hipotireoza predstavlja smanjenu funkcija štitne žlijezde s posljedičnim izostankom učinka njezinih hormona na stanice tijela. Miksedem je razvijena klinička slika hipotireoze ili samo poseban oblik otekline tkiva u hipotireozi. Većina bolesnika (80 posto) sa smanjenom aktivnošću štitne žlijezde u sklopu Hashimotovog tireoiditisa ima supklinički tijek tj. nema simptoma. Neki bolesnici imaju nejasne i nekarakteristične blage simptome. Što je hipotireoza teža, to je više klasičnih smetnji: umor, malaksalost, pospanost, usporenost, promuklost, porast tjelesne težine uz smanjenje apetita, opstipacija, smanjeno znojenje, parestezije i nagluhost. Takvi bolesnici su podbuhla lica, bez mimike, usporeni, a neki imaju gušu. Koža je blijedožućkastog kolorita, suha, hrapava, prhutava i hladna, sa znatnim gubitkom dlakavosti, te prorijeđenom i grubom kosom.

kU žena se pojavljuju menstrualni poremećaji, a sterilitet je čest u oba spola. U manjeg broja bolesnika može doći do pojačane funkcije štitne žlijezde ili, točnije, kliničkog stanja nastalog zbog povećane sekrecije hormona štitne žlijezde. Klinička slika je raznolika, od asimptomatskih oblika pa sve do klasične slike hipertireoze u kojoj su prisutni: nervoza, nemir, brzo umaranje, nesanica, pojačano znojenje, mršavljenje unatoč dobrom teku, osjećaj lupanja srca i učestalije mokrenje i stolica. Takvi bolesnici su uznemireni, s motoričkim nemirom, imaju fini tremor ruku, toplu baršunastu i vlažnu kožu, a kosa je stanjena. Psihičko stanje bolesnika je različito: od blage nervoze do psihoze, dok je u starijih osoba česta apatija i depresija.

Dijagnoza

Prisutnost tireoglobulinskih i mikrosomalnih protutijela, ultrazvučni nalaz hipoehogene štitne žlijezde, citološki nalaz limfocitne infiltracije, uz urednu scintigrafiju štitne žlijezde (osim u značajnoj hipotireozi ili destruktivnoj hipertireozi kad je smanjena i akumulacija radiojoda i slabiji scintigrafski prikaz), govore za Hashimotov tireoiditis. Nalaz ranije navedenih protutijela i hipotireoza upućuju na dijagnozu. Istodobno mogu postojati i druge autoimune endokrine bolesti poput npr. Addisonove bolesti. Schmidtov sindrom je Addisonova bolest zajedno s hipotireozom zbog Hashimotova tireoiditisa.

Liječenje

Nema pravog lijeka. Hipotireoza se liječi nadomjesnom terapijom hormonima štitne žlijezde, dok liječenje hipertireoze ovisi o načinu nastanka. Primjenom levotiroksina dolazi do ublažavanja autoimunosne bolesti, smanjenja ili nestanka guše te snižavanja titra protutijela.

 

Autor teksta:

Mislav Radić, dr. med.
spec. imunologije, KBC Split

 Prati nas na Viber Public Chatu!