Ružmarin potiče cirkulaciju, bogat je antioksidansima te ima antimikrobna svojstva
Biljka popularna u mediteranskim jelima i općenito u kuhinji ovih prostora povezana je s boljim zdravljem mozga, smanjenom upalom i poboljšanom imunološkom funkcijom. Istraživanja sugeriraju da ružmarin može čak pomoći u borbi protiv Alzheimerove bolesti, vodećeg uzroka demencije u svijetu.
U jednoj studiji, ljudi koji su udisali miris ružmarina postigli su bolje rezultate na zadacima pamćenja u usporedbi s onima u okruženju bez mirisa.
Ove biljke odlično reguliraju šećer u krvi
Postoji nekoliko mehanizama koji djeluju kod obe biljke. Za početak, ružmarin potiče cirkulaciju krvi, uključujući i mozak, pomažući u dostavi više kisika i hranjivih tvari, što može poboljšati mentalnu jasnoću. Također ima umirujuća svojstva. Neke studije sugeriraju da njegov miris može smanjiti anksioznost i poboljšati san. Niži stres može značiti bolji fokus i pamćenje.
Ružmarin sadrži spojeve koji djeluju na neurotransmitere u mozgu. Jedan takav spoj, 1,8-cineol, pomaže u sprječavanju razgradnje acetilkolina, moždane kemikalije bitne za učenje i pamćenje. Očuvanjem acetilkolina, ružmarin može pomoći u podršci kognitivnim performansama, posebno kako starimo, rekla je Dipa Kamdar, viši predavač farmaceutske prakse na Sveučilištu Kingston za Mirror Online.
Dodala je kako je ružmarin prepun antioksidansa koji pomažu u zaštiti moždanih stanica od oštećenja uzrokovanih oksidativnim stresom – glavnim faktorom kognitivnog pada. Ružmarin je bogat fitokemikalijama, biljnim spojevima s učincima koji poboljšavaju zdravlje. Jedan od najmoćnijih je karnozinska kiselina, antioksidans i protuupalno sredstvo koje pomaže u zaštiti moždanih stanica od oštećenja, posebno od vrsta oštećenja povezanih s Alzheimerovom bolešću.
U studiji provedenoj ove godine, znanstvenici su otkrili da verzija karnozinske kiseline poboljšava pamćenje, povećava broj sinapsi (veza između moždanih stanica) i smanjuje štetne proteine povezane s Alzheimerovom bolešću poput beta-amiloida i tau proteina. Isti spoj mogao bi se koristiti za liječenje dijabetesa tipa 2, kardiovaskularnih bolesti i Parkinsonove bolesti.
Blagodati ružmarina mogle bi se proširiti daleko izvan mozga. Tradicionalno se koristi za olakšavanje probave, ublažavanje nadutosti i smanjenje upale. Spojevi poput ružmarinske kiseline i ursolne kiseline poznati su po svojim protuupalnim učincima u cijelom tijelu. Ružmarin može čak koristiti i koži jer može pomoći u ublažavanju akni i ekcema, dok karnozinska kiselina može ponuditi anti-age prednosti štiteći kožu od oštećenja od sunca, kaže prof. Kamdar.
Ulje ružmarina također ima antimikrobna svojstva, što pokazuje obećavajuća svojstva u konzerviranju hrane i potencijalnim farmaceutskim primjenama inhibiranjem rasta bakterija i gljivica. Za većinu ljudi ružmarin je siguran kada se koristi u hrani, čajevima ili aromaterapiji. No, koncentrirane doze ili ekstrakti mogu predstavljati rizik. Konzumiranje velikih količina može uzrokovati povraćanje ili, u rijetkim slučajevima, napadaje – posebno kod osoba s epilepsijom.
Postoji i teoretski rizik da ružmarin stimulira kontrakcije maternice, pa trudnice trebaju izbjegavati visoke doze. Budući da ružmarin može stupiti u interakciju s nekim lijekovima – poput lijekova za razrjeđivanje krvi – najbolje je posavjetovati se s liječnikom prije uzimanja velikih količina u obliku dodataka prehrani.
N. M.
